hrvatski

Pismenost u okrilju velikaškog roda: primjer Frankapana u srednjem vijeku

Cilj ovog rada je sagledati različite aspekte pismenosti - političke, administrativnopravne i crkvene pod okriljem Krčkim knezova, kasnije Frankapana. Nakon uvodnih razmatranja o naravi i razvitku pismenosti u srednjem vijeku te pregled povijesti obitelji, prelazi se na analizu navedenih kategorija pismenosti kroz prizmu reprezentativnih primjera unutar svakog od aspekata. Tako jezik politike obuhvaća analizu njihovog odnosa sa seniorima – Mletačkom republikom kroz primjer korištenja pisane riječi i posredništva kao načina izbjegavanja direktne konfrontacije, odnosno s ugarsko – hrvatskim kraljevima kroz prizmu brojnih krivotvorina vezanih uz ranu povijest obitelji. U fokusu administrativnog i pravnog jezika je analiza uzroka, nastanka, proces stvaranja i uloge Krčkih knezova u kodifikaciji i stvaranju Vinodolskog zakona, Senjskog statuta i Krčkog (Vrbanskog) statuta. Također se daje osvrt i na potrebu za višejezičnošću u sva tri slučaja. Odnos jezika i Crkve se promatra kroz patronat. Na primjerima franjevaca i pavlina se pokazuje kako postoji razlika u pristupu i potrebama kad je u pitanju jezik duhovnosti. Tako latinski jezik dominira javnom sferom i socijalnom prezentacijom, a hrvatski jezik i glagoljica ostaju više u sferi osobnog štovanja i duhovnosti te osobne uporabe. Konačno, primjer glagoljaškog izleta u Češku i Poljsku ocrtava kontekst političkog, ekonomskog, duhovnog i jezičnog okvira državine Frankapana.

Krčki knezovi, Frankapani, patronat, Venecija, Ugarsko-Hrvatsko Kraljevstvo, franjevci, pavlini, Vinodolski zakon, Senjski statut, Krčki (Vrbanski) statut

The main goal of this paper is to highlight various aspect – political, administrative, legal, and religious - of the aristocratic literacy of the Counts of Krk/Frankapan family. The paper opens with a theoretical overview of the meaning and development of literacy through the Middle Ages, followed by the political history of the family. All three mentioned aspects are looked upon through a set of semi-independent case studies. The political literacy is focused on the analysis of the communication and forgeries between the Counts of Krk and their seniors – Doges of Venice and Hungarian kings. Administrative and legal aspect has been built around three legal monuments, created by or in the presence of the family for the communes under their rule. It searches for the common patterns behind them and looks deeper into the issue of multilingualism. Religious aspects of the Frankapan literacy have been displayed through the notion of religious patronage. By comparing the Franciscans and the Paulines under the family patronage, one can notice the difference in the usage of language regarding the public/private space. It seems that th