hrvatski

Akustički opis prozodije riječi u osječkom govoru

Osječki govor pripada jednom od triju novoštokavskih dijalekata štokavskog narječja koji u svom prozodijskom repertoaru ima četiri naglaska (kratkosilazni, dugosilazni, kratkouzlazni i dugouzlazni) te zanaglasnu dužinu. Dosadašnji akustički opisi govora Osječana ukazuju na to da osječki govor, iako ima obilježja četiriju standardnih naglasaka, fonetski blago odstupa od opisa naglasaka u standardnom varijetetu, a osobine su odstupanja duljenje kratkih naglasaka, kraćenje dugih te kraćenje zanaglasne dužine. Cilj je ovog istraživanja akustički opis prozodije riječi u govoru osječkih govornika mlađe, srednje i starije dobi te usporedba s akustičkim osobinama govornika standardnog idioma. Korpus su za analizu snimke ukupno 15 govornika Osječana, po pet govornika iz skupine govornika mlađe dobi (14 – 25 godina), srednje dobi (26 – 63 godine) i starije dobi (od 64 godine i stariji), koji su se rodili i odrasli u Osijeku te snimke jednoga govornika standardnog idioma. Govornici su čitali rečenice s ciljanim riječima u finalnim pozicijama koje su fonetski izbalansirane: sve riječi su trosložne, a naglašeni vokali su /i/, /a/ i /u/. Mjereni su akustički parametri trajanje naglašenih i zanaglasnih samoglasnika, tonska razlika naglašenog i zanaglasnog samoglasnika te tonski raspon i smjer tona u naglašenom vokalu. Trajanje je mjereno u milisekundama (ms), a zatim normalizirano prema tempu artikulacije govornika, a tonska je visina mjerena u hercima (Hz), a zatim normalizirana u polustepene. Zanaglasna je dužina i perceptivno analizirana tako da je troje stručnjaka procjenjivalo percipira li se zanaglasni slog kao dužina. Rezultati akustičke analize pokazuju da razlike u trajanju naglašenih vokala između dobnih skupina nisu statistički značajne, ali rezultati ispitanika najmlađe dobne skupine ukazuju na tendenciju kraćenja naglašenih vokala. Rezultati analize tonske razlike naglašenog i zanaglasnog vokala kod kratkouzlaznih i dugouzlaznih naglasaka pokazuju da je u oko 50 % riječi ton zanaglasnog vokala niži, a u oko 50 % viši u odnosu na naglašeni vokal. Tijek osnovnog tona u naglašenim vokalima pod svim je naglascima silazan, a naglasci se razlikuju u rasponu tona: raspon silaznosti u kratkim je naglašenim vokalima manji, a u dugim je naglašenim vokalima veći. Rezultati usporedbe prosječnog izgovora osječkih govornika u odnosu na standardnoga govornika pokazuju da se kratki naglasci dulje, a dugi krate te da se znatno skraćuje zanaglasna dužina do veličine koja se više ne može percipirati kao dužina.

osječki govor ; prozodija riječi ; hrvatski naglasci ; zanaglasna dužina

nije evidentirano