hrvatski

Basna

U ovom radu prikazane su definicije basne kao i njene glavne značajke. Kronološki je naveden povijesni razvoj, od rane ljudske civilizacije pa sve do danas. Početak obilježava Ezop, kao prvi basnopisac, dok se kasnije javljaju poznati svjetski basnopisci poput La Fontainea, Krilova, Lessinga pa sve do hrvatskih basnopisaca kao što su Ivana Brlić- Mažuranić, Gustav Krklec, Vladimir Halovanić i dr. Iako se basna dugo smatrala prihvatljivom književnom vrstom samo za školsku i srednjoškolsku djecu, danas uočavamo da je basna prikladna za sve uzraste, već od rane dječje dobi pa nadalje. Kroz basnu se djetetu nudi mogućnost za učenje, za poticanje na kreativnost i dublje razmišljanje te su u tom kontekstu doneseni primjeri nekih basni („Lisica i roda“ i Halovanićevovih basni „Spužva i kreda“ te „Ptica selica“), čime se ponovno potvrđuje da basnu ne čine samo likovi životinja, već i nežive stvari. Basna pomaže djeci i odraslima shvatiti svijet u kojemu žive i odnose među ljudima. Ona ima odgojnu vrijednost jer pomaže djeci u emocionalnom razvoju, u pamćenju, mišljenju i zaključivanju.

basna ; basnopisci ; dijete ; životinje ; učenje ; odgoj

nije evidentirano