hrvatski

Međuodnos emocionalne inteligencije i sindroma sagorijevanja kod medicinskih sestara/tehničara tijekom pandemije bolesti COVID-19: iskustva iz Hrvatske

Uvod: pružanje kompleksne zdravstvene skrbi pacijentima s visokom razinom smrtnosti te intenzivna radna opterećenja doveli su do pojave stresa kod velikog broja medicinskih sestara za vrijeme Covid-19 pandemije. Emocionalna inteligencija, omogućujući usvajanje proaktivnih i učinkovitih strategija suočavanja sa stresom, igra značajnu ulogu u nastanku sindroma sagorijevanja. Cilj: cilj istraživanja je ispitati međuodnos aspekata emocionalne inteligencije i sindroma sagorijevanja kod medicinskih sestara/ tehničara na području Republike Hrvatske u vrijeme COVID-19 pandemije. Metode: istraživanje je provedeno putem društvenih mreža kroz strukturiranu anketu koja je uz pitanja o sociodemografskim podacima sadržavala “Upitnik emocionalne kompetentnosti (UEK-45)“ autora Takšića te hrvatsku verziju “Oldenburškog upitnika sagorijevanja“ prevedenog od strane autorica Burić i Slišković koji je mjerio dva važna aspekta sagorijevanja - iscrpljenost i otuđenost. Sudjelovanje je bilo dobrovoljno i anonimno, a sudjelovalo je 419 medicinskih sestara i tehničara s područja Republike Hrvatske tijekom travnja 2021. godine. Rezultati: najveću stopu iscrpljenosti pokazuju medicinske sestre/tehničari opće zdravstvene njege (F2, 418=3, 19, p<0, 05) te oni koji rade u turnusima od 12 sati (F3, 418=4, 44, p<0, 01). Jednako tako, veća razina emocionalne kompetentnosti povezuje se s manjom pojavom otuđenosti (r=-0, 16, p<0, 01) i iscrpljenosti (r=-0, 11, p<0, 0) kao simptomima sagorijevanja tijekom pandemije. Ispitanici koji imaju bolju sposobnost izražavanja i imenovanja emocija pokazuju manje iscrpljenosti (r=-0, 14, p<0, 01) i otuđenosti (r=-0, 12, p<0, 05), jednako kao i oni koji imaju bolju sposobnost regulacije i upravljanja emocijama (r=-0, 13 i r=-0, 21, p<001). Medicinske sestre koji imaju bolje sposobnosti uočavanja i razumijevanja emocija pokazuju statistički značajno manje simptoma otuđenosti (r=-0, 10, p<0, 05), ali ne i iscrpljenosti. Zaključak: dokazano je kako stupanj obrazovanja i karakteristike radnog vremena smanjuju rizik od nastanka iscrpljenosti i otuđenosti kod medicinskih sestara u vrijeme Covid-19 pandemije. Povezanost između opće emocionalne kompetentnosti i sindroma sagorijevanja nameće potrebu sustavne edukacije na svim razinama obrazovanja.

COVID-19 ; sindrom sagorijevanja ; emocionalna inteligencija ; medicinske sestre/tehničari

nije evidentirano