hrvatski

Strujanja: 34 godine Galerije Miroslav Kraljević

Na temelju specifične povijesti Galerije Miroslav Kraljević, od osnivanja unutar Kulturno-umjetničkog društva INA do transformacije u jedan od najvažnijih prostora za suvremenu umjetnost unutar nacionalnih okvira, monografija postavlja galeriju kao jedinstven slučaj hibridnosti na lokalnoj likovnoj sceni, odnosno definira je kao prostor i aktera između nekoliko dihotomija: javni sektor - privatni sektor, amaterizam - profesionalizam, nezavisna scena - javni kulturni sustav. Monografija donosi tekstove svih voditelja galerije (Branko Franceschi ; Antonia Majača ; Ana Kovačić, Sanja Sekelj, Lea Vene), umjetnički prilog Katerine Dude o sudbini i značenju galerijskog fundusa umjetnina, opsežnu kronologiju svih programa održanih između 1986. i 2019. te niz tekstova pozvanih autora u kojima se bave poviješću kulturno-umjetničkih društava i radničke kulture (Sonja Leboš), umjetničkim kolekcijama gospodarskih subjekata (Ana Kutleša), značenjem Galerije Miroslav Kraljević u umjetničkom polju i tranzicijskom kontekstu (Marko Golub, Ivana Bago) te produkcijom internetskih radova u sklopu programa galerije (Irena Borić, Martina Kontošić, Renata Šparada).

Galerija Miroslav Kraljević, Kulturno-umjetničko društvo INA, nezavisna scena, suvremena umjetnost

nije evidentirano

engleski

Currents: 34 Years of Gallery Miroslav Kraljević

Na temelju specifične povijesti Galerije Miroslav Kraljević, od osnivanja unutar Kulturno-umjetničkog društva INA do transformacije u jedan od najvažnijih prostora za suvremenu umjetnost unutar nacionalnih okvira, monografija postavlja galeriju kao jedinstven slučaj hibridnosti na lokalnoj likovnoj sceni, odnosno definira je kao prostor i aktera između nekoliko dihotomija: javni sektor - privatni sektor, amaterizam - profesionalizam, nezavisna scena - javni kulturni sustav. Monografija donosi tekstove svih voditelja galerije (Branko Franceschi ; Antonia Majača ; Ana Kovačić, Sanja Sekelj, Lea Vene), umjetnički prilog Katerine Dude o sudbini i značenju galerijskog fundusa umjetnina, opsežnu kronologiju svih programa održanih između 1986. i 2019. te niz tekstova pozvanih autora u kojima se bave poviješću kulturno-umjetničkih društava i radničke kulture (Sonja Leboš), umjetničkim kolekcijama gospodarskih subjekata (Ana Kutleša), značenjem Galerije Miroslav Kraljević u umjetničkom polju i tranzicijskom kontekstu (Marko Golub, Ivana Bago) te produkcijom internetskih radova u sklopu programa galerije (Irena Borić, Martina Kontošić, Renata Šparada).

contemporary art, Gallery Miroslav Kraljević, INA Arts and Culture Society, independent scene

nije evidentirano