hrvatski

Odnos uporabe nefonemskog glasnika kao pune stanke i dobi govornika u hrvatskom spontanom govoru

S obzirom na činjenicu da se mogućnosti procesiranja govornih obavijesti zbog dinamike neurolingvističkih karakteristika govornika tijekom života mijenjaju, u ovom je istraživanju postavljeno pitanje odnosa učestalosti uporabe i trajanja nefonemskog glasnika i dobi govornika. Također je promatrano mjesto pojavljivanja nefonemskog glasnika s obzirom na sintaktičku strukturu izričaja. U ispitivanju su sudjelovale tri dobne skupine ispitanika kojima je hrvatski materinski jezik: mlađa dobna skupina (20-30 godina), srednja dobna skupina (40-50 godina) i starija dobna skupina (stariji od 60 godina). U svakoj dobnoj skupini bilo je po 20 ispitanika. Ispitanici su individualno dobili zadatak da jednu minutu govore o zadanoj temi te je njihov spontani govor auditivno snimljen. Tako je dobiven govorni uzorak od po 20 minuta za svaku dobnu skupinu. Govor ispitanika je transkribiran te je promatrano mjesto pojavljivanja nefonemskog glasnika s obzirom na sintaktičku strukturu izričaja, a njegovo je trajanje mjereno u programu Praat. Preliminarni rezultati istraživanja ukazuju na stanovitu razliku u učestalosti uporabe i trajanju nefonemskog glasnika u spontanom govoru promatranih dobnih skupina.

govorna disfluentnost, nefonemski glasnik, dob govornika, spontani govor

nije evidentirano