hrvatski

Kakva je pozicija Hrvatske unutar Europske unije kada govorimo o otvorenoj znanosti?

Europska Unija snažno zagovara i promiče politiku otvorene znanosti oblikujući je oko osam glavnih ciljeva. Među njima su: dijeljenje i otvoreni pristup istraživačkim podacima te otvoreni pristup znanstvenim publikacijama. To se poglavito odnosi na znanstvene rezultate proizišle iz projekata financiranih sredstvima EU. Pri tome se razvija i primjerena infrastruktura koja će osiguravati sigurnu pohranu podataka, pri čemu se posebno ističe gradnja Europskog oblaka za otvorenu znanost (EOSC). Politika otvorene znanosti rezultirala je velikim brojem slobodno dostupnih publikacija (oko 50%) istraživača iz zemalja EU. Hrvatska je najmlađa članica EU i ta se politika otvorene znanosti manifestira kako u dostupnosti njezinih znanstvenih rezultata tako i u gradnji infrastrukture koja je za to potrebna. Iako se u nekim dokumentima pojedinih hrvatskih službenih tijela spominje otvoreni pristup i njegove dobrobiti, politika otvorene znanosti nije još zaživjela u obvezujućoj legislativi ni na jednoj razini. Usprkos tome, Hrvatska zauzima prvo mjesto među članicama EU po broju objavljenih publikacija u otvorenome pristupu, pri čemu ključno mjesto zauzimaju hrvatski časopisi. Više od polovice svih članaka objavljenih u otvorenom pristupu, hrvatski su autori objavili u hrvatskim časopisima. Istraživačke podatke hrvatski autori za sada pretežito pohranjuju u međunarodne repozitorije, iako se može očekivati povećanje broja arhiviranih podataka u digitalnom akademskom arhivu DABAR, ključnoj komponenti podatkovnog sloja nacionalne e-infrastrukture Republike Hrvatske.

otvorena znanost ; otvoreni pristup ; Europska unija ; Hrvatska ; e-infrastruktura ; digitalni repozitoriji

nije evidentirano