hrvatski

Arijadnina nit u ovladavanju frazemima na nastavi materinskoga i stranoga jezika – kvalitativno obrađeni podaci (drugi dio studije)

S obzirom na činjenicu da se frazeologija kao lingvistička disciplina počinje razvijati tek sredinom 20.st., jezikoslovci svoju pozornost najprije usmjeravaju na razna teorijska pitanja primjenjujući pri tome različite pristupe (primjerice, strukturalistički, kognitivni, lingvokulturološki). Posljedica toga jest činjenica da je frazeodidaktika postala najslabijom karikom frazeologije. Frazeološka kompetencija je jedan od najvećih izazova učenicima u procesu ovladavanja stranim jezikom, ali ne samo njima nego i njihovim nastavnicima. Frazeodidaktika kao jedan od aspekata primijenjene frazeologije pomaže razviti te kompetencije i nudi nastavnicima i učenicima određene instrumente i načine za svladavanje frazeološke građe stranog jezika – ali i materinskog jezika. Za potrebe šire studije provedeno je pismeno anketiranje hrvatskih i austrijskih studenata. Cilj istraživanja jest empirijskim putem saznati poznaju li studenti (i ako da, u kojoj mjeri) frazeme s mitološkom sastavnicom te koriste li ih u materinskom jeziku. Anketa uključuje 30 frazema s mitološkom sastavnicom, a njome se ispituju značenje, kontekst upotrebe frazema i slika / asocijacija koju taj frazem izaziva u govorniku. Podaci dobiveni u anketi analizirani su kvantitativno i kvalitativno. Za kvantitativnu obradu podataka koristili smo statistički softver SPSS, a za kvalitativnu obradu podataka – program Atlas.ti. U ovom radu predstavit će se samo jedan dio ukupnih podataka, točnije kvalitativno obrađeni podaci. Dakle, ovdje će se predstaviti drugi dio studije.

frazeodidaktika ; frazemi s mitološkom sastavnicom ; hrvatski jezik ; njemački jezik

nije evidentirano