hrvatski

Domoljublje kao verbalna asocijacija u autopredodžbi govornika hrvatskoga jezika

Lingvokulturologija kao mlada jezikoslovna disciplina koja se razvija od 90-ih godina prošloga stoljeća pokušava dati odgovor na pitanje „Kako kultura utječe na oblikovanje jezičnih koncepata?“. U predloženom će se radu iz lingvokulturološke perspektive analizirati jedan dio podataka dobivenih asocijativnom metodom ispitivanja izvornih govornika hrvatskoga jezika. U spomenutom je istraživanju sudjelovalo stotinu ispitanika, predstavnika triju dobnih skupina, te su prikupljene njihove verbalne asocijacije na sljedeće podražaje: Bjelorus, Bosanac, Bugarin, Crnogorac, Čeh, Hercegovac, Hrvat, Makedonac, Poljak, Rus, Slovak, Slovenac, Srbin, Ukrajinac. Nakon obrade prikupljenih podataka formirani su hrvatski rječnički članci s etnonimima kao rječničkim natuknicama. Spomenuti su rječnički članci koncipirani po uzoru na ruski model. Riječ je o asocijativnom rječniku grupe autora J.N. Karaulov, G.A. Čerkasova, N.V. Ufimceva i J.A. Sorokin Русский ассоциативный словарь. Том I. От стимула к реакции. Budući da se asocijativna polja shvaćaju kao fragmenti slike svijeta određenoga naroda, cilj je ovoga rada koristeći se asocijativnom metodom definirati i opisati način na koji Hrvati sebe vide danas te opisati domoljublje kao najistaknutiju verbalnu asocijaciju u toj autopredodžbi.

asocijativno ispitivanje ; autopredodžba ; domoljublje ; govornici hrvatskoga jezika ; imagologija ; lingvokulturologija

nije evidentirano