hrvatski

Plemstvo istočne Hrvatske i arhitektura

Između prve polovine 18. i sredine 20. stoljeća najveći je dio teritorija Slavonije izvan granica Vojne krajine bio podijeljen na goleme latifundije u vlasništvu nekolicine plemićkih obitelji. Njihovo bogatstvo i politička moć omogućili su im ogroman utjecaj u svim sferama društvenog i kulturnog života prostora na kojima su živjeli, pa tako i na području arhitekture. Cilj je ovoga teksta sintezno izložiti najvažnije segmente arhitektonske produkcije za koje su neposredno ili posredno bili odgovorni vlastelini današnje istočne Hrvatske (Slavonije, južnog dijela Baranje i zapadnog Srijema). U tekstu ograničene dužine nije, dakako, bilo moguće obraditi sve vlastelinske građevine toga područja, a u potpunosti su izostavljeni i objekti koje je plemstvo podizalo izvan granica istočne Hrvatske.

Slavonija, Baranja, Srijem, arhitektura, dvorci, klasicizam, historicizam, neobarok, neorenesansa, neogotika, Daruvar, Virovitica, Cabuna, Požega, Našice, Donji Miholjac, Stražeman, Trenkovo, Vukovar, Dalj, Erdut, Čepin, Tenja, Bizovac, Osijek, Ilok, Ruma, Viktor Siedek, Herman Bollé, István Möller, Bilje, Retfala, Pejačević, Eltz, Odescalchi, Adamović, Janković, Mihalović, Khuen-Belassi, Schaumburg-Lippe, Hilleprand-Prandau, Normann, Mailáth, Esterházy

nije evidentirano