hrvatski

Animalno u svijetu (bajki) Ivane Brlić-Mažuranić

Polazeći od šire slike dobivene uvidom u osobna promišljanja ali i društvene i životne okolnosti Ivane Brlić-Mažuranić, u radu se prvo analizira njezina povezanost sa životinjskim svijetom i prirodom općenito. Potom, u korelaciji sa stavovima i razmišljanjima Ivane Brlić-Mažuranić o neljudskom svijetu, rekonstruiranima uz pomoć sačuvanih esejističkih, dnevničkih, memoarskih i autobiografskih zapisa te posebice obiteljske korespondencije, analiza se usmjerava na predodžbu „stvarnog“ – dakle ne fantastičnog – životinjskog svijeta u okviru Priča iz davnine (1916). Čitanjem tih bajki iz specifičnog motrišta književne animalistike kao relativno mlade posthumanističke discipline koja predmetom svojega proučavanja te interdisciplinarnom metodologijom potiče na reinterpretaciju književnog kanona, nastoji se ponuditi nov pogled na tu uglednu zbirku.

Ivana Brlić-Mažuranić, odnos prema prirodi, Priče iz davnine, kulturna i književna animalistika

nije evidentirano