hrvatski

Izravne inozemne investicije i porezna konkurencija u globalnoj ekonomiji

Suvremenim svijetom današnjice dominira nezaustavljiv i turbulentni razvoj procesa globalizacije. Kao posljedica društvenoekonomskih trendova ovaj proces obilježava modernu eru čovječanstva, a sa sobom donosi i brojne ekonomske fenomene. Jedan od takvih fenomena jeste porezna konkurencija sa svojim pozitivnim i negativnim konotacijama. Prema nekim mišljenjima, porezna konkurencija ne nosi štetne konotacije jer pritišće državni aparat i potiče efikasnije korištenje javnih prihoda. Međutim, u uvjetima kada se mehanizme poreznog sustava države direktno koristi za privlačenje stranog kapitala, naravno i na vlastitu i na štetu drugih država, porezna konkurencija postaje prijetnja balansu javnih prihoda i troškova, koja sa sobom nosi brojne ekonomske, fiskalne, socijalne te ine druge negativne efekte. Kako porezna konkurencija nosi cijeli niz ekonomskih utjecaja na državnoj, u prevenciji štetne globalne konkurencije uključene su skoro pa sve međunarodne organizacije poput OECD- a, Svjetske trgovinske organizacije - WTO, skupine zemalja G7, Ujedinjenih naroda, itd., ali i ekonomske integracije poput Europske unije. S druge strane spomenute institucije potiču međunarodnu mobilnost kapitala, roba i usluga. Svrha ovog rada je upoznati se sa samim pojmom globalizacije, globalnih tijekova kapitala porezne konkurencije i njegovim eventualnim budućim posljedicama na državu i međunarodne ekonomske odnose, te stvoriti shodne teorijske i empirijske uvide za razne oblike prevencije i smanjivanja njenih negativnih posljedica. Uvidi u problematiku ostvaruju se teorijskim promatranjem globalnih ekonomskih odnosa kroz prizmu utjecaja porezne konkurencije na izravne investicije i obratno, te kroz determinante izravnih inozemnih ulaganja u teorijskom i empirijskom smislu na samu logiku pojave porezne konkurencije. Rezultati istraživanja ukazuju da je za opisivanje linearne povezanosti između porezne stope, realnog bruto domaćeg proizvoda, naknada zaposlenicima, inflacije, realnog efektivnog tečaja, otvorenosti gospodarstva i neto izravnih inozemnih investicija adekvatniji regresijski model fiksnih učinaka. Empirijskim istraživanjem panel podataka koji obuhvaća 217 zemalja, potvrdila su se naša očekivanja da povećanje poreznih stopa ima negativan učinak na priljev neto FDI-a.

porezi ; porezna konkurencija ; izravne inozemne investicije ; međunarodna mobilnost kapitala

nije evidentirano