hrvatski

Fitonimi u Kućniku Josipa Stipana Relkovića

Svojim sadržajem o poslovima koje svaki dobar gospodarstvenik mora znati, kalendarskom strukturom, deseteračkim izrazom i poticateljskom, poučavateljskom namjenom Kućnik se Josipa Stipana Relkovića nametnuo kao promišljeno, poticajno štivo u zadnjem desetljeću 18. stoljeća. U izlaganju će se analizirati bogata i raznovrsna fitonimijska sastavnica Kućnika i ponuditi opis fitonima razvrstanih u skupine prema uporabnoj, praktičnoj vrijednosti (samoniklo bilje, kultivirano bilje, korovno bilje, začinsko bilje, drvenasto bilje, cvijeće), a ne botaničkim kriterijima. U uvodnome se dijelu izlaganja iznose obavijesti o Josipu Stipanu Relkoviću i značenju njegova Kućnika u ozračju prosvjetiteljskoga pokreta na području tadašnje Hrvatske. Središnji dio izlaganja propitat će načine nastanka fitonima i njihovu zastupljenost u starijim hrvatskim rječnicima, utvrditi odnose posuđenih i domaćih izraza te razmotriti Relkovićeve načine zamjenjivanja posuđenih fitonima domaćim. Zasebna će se pozornost pridati sinonimnim parovima fitonima s veznikom ili uparenih prema dvama modelima: modelu A ili B u kojemu su dva parnjaka sinonimična samo u jednome paru (npr. vrza ili kelj) i modelu A ili B/C u kojemu se jedan parnjak pojavljuje u dvama različitim sinonimnim parovima (npr. križalina: križalina ili krumpir i križalina ili repica). Zaključno će se razmotriti odabir fitonimne građe u uporabnoj tekstoj vrsti kao što je stihovani gospodarski savjetnik i na koncu Kućnikov prinos hrvatskoj fitonimiji.

Josip Stipan Relković ; Kućnik ; fitonimi

nije evidentirano