Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Arheološki spomenici u urbanom tkivu Splita (CROSBI ID 702170)

Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa

Basić, Ivan Arheološki spomenici u urbanom tkivu Splita // 50 godina Splita 3 - ulice, kvartovi, stanovnici. Zbornik manifestacije / Kukoč, Višnja ; Borota, Jelena (ur.). Split: Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Splitu, 2021. str. 37-37

Podaci o odgovornosti

Basić, Ivan

hrvatski

Arheološki spomenici u urbanom tkivu Splita

Dioklecijanova palača kao (kasno)antička jezgra Splita odavno je prepoznata kao najvažniji spomenik i materijalna struktura oko koje se konstituirao prvobitni urbani prostor toga grada. Istraživani su njezina funkcija, konstrukcija, forma, arhitektonska artikulacija i dispozicija, ikonografski i simbolički aspekti njezina sadržaja, sve u interakciji s neposrednom okolinom na koju je ta carska građevina utjecala pri formiranju urbane jezgre Splita. Međutim, za izučavanje mnogih pitanja u vezi s postankom (poleogenezom) grada Splita, podjednako su važni ostaci materijalnih i komunikacijskih struktura na splitskom poluotoku izvan Dioklecijanove palače, a koji prethode razdoblju kada je carska rezidencija podignuta. Riječ je o rimskodobnim nalazima koji datiraju iz vremena rane antike, od 1. st. pr. Kr. do kasnog 2. stoljeća naše ere, a predstavljaju tragove sačuvane u arheološkim artefaktima, nazivima prostora (toponimiji), kao i komunikacijama (cestama, putovima) sačuvanima sve do našega vremena. Historijska topografija Splita što potječe iz tog vremena nastojat će se prikazati i rekonstruirati u ovom izlaganju ; razmatrat će se pitanja opisa Splita u najstarijim povijesnim tekstovima, zatim njegov urbani areal (prostorna evolucija), napokon ime grada (urbonim). Rasprava služi određivanju osnovnih tijekova urbanog razvoja (preobrazbe Dioklecijanove palače i Splitskog poluotoka u srednjovjekovni grad) i njegovih obilježja. Pri tome se uvažavaju prirodno-zemljopisne zadatosti prostora, njegove prometne osobitosti, arheološka topografija, toponomastika (napose hagiotopografija), pisana povijesna svjedočanstva. Osobita pozornost posvetit će se odnosu toga najstarijega urbanog pejzaža s današnjim urbanim prostorom Splita.

Split, arheološki spomenici, urbanitet, centurijacija, toponimija

nije evidentirano

engleski

Archaeological heritage in the urban space of Split

nije evidentirano

Split, archaeological heritage, urban space, centuriation, toponymy

nije evidentirano

Podaci o prilogu

37-37.

2021.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

50 godina Splita 3 - ulice, kvartovi, stanovnici. Zbornik manifestacije

Kukoč, Višnja ; Borota, Jelena

Split: Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Splitu

978-953-6116-81-2

Podaci o skupu

Nepoznat skup

predavanje

29.02.1904-29.02.2096

Povezanost rada

Arheologija, Arhitektura i urbanizam, Povijest umjetnosti, Povijest