hrvatski

Odgovor klijanaca pšenice na gubitak vode izazvan osmotikom

Kao rezultat klimatskih promjena suša je postala svjetski problem koji ograničava proizvodnju pšenice. Posebno osjetljive na sušu su mlade sadnice. Kako bi stvorile otpornost i obranile se od oksidativnog stresa uzrokovanog sušom, biljke su razvile niz adaptivnih i obrambenih mehanizama. Apcizinska kiselina ima vrlo važnu ulogu u borbi biljaka protiv stresa. Za cjelovit razvoj i optimalan prinos presudno je znati kako određeni genotip reagira na sušu. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati postotak klijavosti, izdanke i korijenje tijekom šest dana u kontroliranim uvjetima. Za stvaranje osmotskog stresa koristili smo polietilenglikol (PEG-6000). To je polimer koji u vodenoj otopini ne stvara ione i koji ne može lako prodrijeti u biljku, pa se često koristi u pokusima vezanim za sušu. U ovom istraživanju korištene su tri koncentracije PEG-a (15%, 20% i 30%). Sjeme je počelo klijati nakon drugog dana istraživanja. Najviša koncentracija PEG-a (30%) imala je najjači inhibitorni učinak na klijanje u usporedbi s 15% i 20% koncentracija PEG-a tijekom svih šest dana. Duljina korijena pokazala je smanjenje za 20 i 30% koncentracije PEG u usporedbi s kontrolom. Najviša koncentracija PEG-a (30%) imala je najviše štetnog utjecaja na klijavost, izdanak i duljinu korijena. Duljina korijena nije se značajno promijenila između biljaka koje su rasle na 15 i 20% PEG te 20 i 30% PEG što govori kako korijen uspješnije tolerira sušu od izdanka.

pšenica ; suša ; klijanje ; korijen ; izdanak

nije evidentirano