hrvatski

Praishodište i/ili situacija. Slaveni i Hrvati – do zauzimanja nove domovine

Rukopis ove knjige nastajao je prilikom pripremanja predavanja za studente prve godine Diplomskog studija arheologije na Odsjeku za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta Zagrebu. U pripremanju predavanja u okvira kolegija Arheologija Avara i Slavena pokušao sam prikazati, objasniti procese, naznačiti glavne probleme značajne za sagledavanje kraja kasnoantičkog i početka ranosrednjovjekovnog doba u Hrvatskoj te u srednjoj i istočnoj Europi. Različite raspršene bilješke skupljene ovdje, na jednom mjestu predstavljaju pokušaj da se izloži dio opsežne i vrlo zahtjevne problematike. Povijest Hrvata je, kao i uopće povijest drugih slavenskih te neslavenskih naroda, neraskidivo vezana uz povijest drugih nacija, naroda, država, zemalja, jezičnih skupina i arheoloških kultura velikog dijela Europe i Euroazije. Ljudi s tog prostranog područja utjecali su na njihov kulturni, duhovni, politički i gospodarski razvoj. Njihovom starom poviješću bavili su se i bave se mnogi pa se ponekad čini da je ta tema iscrpljena, a da pravi odgovor na najteža pitanja, posebno kada je riječ o najstarijem dobu slavenske etnogeneze – nikada nećemo moći rekonstruirati. Mnoga pitanja ostala su neriješena, mnogi problemi i procesi nisu ni dotaknuti, a kamoli objašnjeni, a možda to nikada do kraja i neće biti moguće. Jedan od težih poslova jest objasniti kako je teklo hrvatsko zauzimanje nove domovine, ali je još teže, posebno iz naše daleke zapadne perspektive, objasniti kako je sve počelo ondje, u staroj domovini, gdje je „hrvatska postojbina“ te kada i kuda su se kretali Hrvati do krajnjeg odredišta. Ova knjiga pokušava spojiti povijesna s arheološkim istraživanjima, na sličan način kako je to učinjeno prilikom pisanja knjige Donja Panonija od 9. do 11. st. Ona predstavlja pokušaj da se opiše prostor one nama „druge daleke“ istočne Europe, ishodišta mnogih naroda sada nastanjenih na novim zapadnim stranama. Ovo je i pokušaj da se da određeno pojašnjenje ili otvore neka pitanja kao uvod u studij ranosrednjovjekovne arheologije južne, srednje i istočne Europe. U tom smislu u središtu su ove knjige Slaveni i Hrvati na svome putu od istoka prema zapadu, prema svojoj novoj domovini. Naša pozornost pomiče se više na istok, naš se pogled dijelom pokušava izmijeniti, prije svega ona koncepcija okvirno definirana kao opis povijesti samo Hrvatske i Sredozemlja, osvjetljavanje kulturnih elemenata Hrvata u novoj domovini, odnos supstrata i superstrata. To je posljednjih desetljeća bilo vrlo popularno u Hrvatskoj, razmatrati povijest Hrvata u okviru Sredozemlja i sredozemnog svijeta te njihova nasljeđa. Prethistorija Dalmacije i Panonije nije prethistorija starih Slavena i Hrvata, gdje su oni stranci, došljaci, ona je vezana uz neke druge narode nastanjene prije njihova dolaska. Hrvatska povijest počinje s doseljenjem Hrvata u novu domovinu, no to ponovno nije početak, već završetak određenih procesa drugog geografskog okruženja.

Slaveni ; Hrvati ; seoba naroda ; rani srednji vijek ; arheologija

nije evidentirano