hrvatski

Bilingvalni-bimodalni pristup u habilitaciji gluhog djeteta s kohlearnim implantatom

Teško prelingvalno oštećenje sluha značajno otežava uredni razvoj proizvodnje i razumijevanja govornog jezika, upravo zbog toga što se jezik usvaja putem slušanja govora. Za jezično-govorni razvoj habilitacija jezika, slušanja i govora je neophodna, a temelji se na različitim pristupima kao što su visoko auditorni pristupi (oralni pristup), na jednoj strani kontinuuma, i visoko vizualni pristupi (dvojezični pristup), na drugoj. U današnje vrijeme, u velikom broju zemalja, većina prelingvalno gluhe djece postane korisnik kohlearnog implantata te najčešće budu uključena u jedan od oralnih pristupa habilitaciji slušanja, jezika i govora. Iako postoje broje pogodnosti koje kohlearni implantat nudi, one ne prerastu uvijek u pozitivne jezično-govorne ishode. Brojna istraživanja, koja pokazuju varijabilne jezično-govorne i akademske sposobnosti djece s implantatima, dokaz su da poticanje isključivo govornog jezika nije dovoljno za značajan broj djece s oštećenjem sluha. Cilj ovog diplomskog rada je pružiti pregled dostupnih istraživanja jezično-govornih sposobnosti prelingvalno gluhe djece, korisnika kohlearnog implantata, kako bi se istaknula problematika varijabilnih jezično-govornih ishoda implantacije i oralnog pristupa, ali i pregled istraživanja koja pokazuju pozitivan utjecaj bilingvalnog-bimodalnog pristupa u habilitaciji djece s oštećenjem sluha, kao i utjecaj prirodnog znakovnog jezika na djetetov jezični, govorni, kognitivni, psihosocijalni i akademski razvoj. Bilingvalni-bimodalni pristup podrazumijeva usvajanje znakovnog jezika kao prvog jezika, ali i istovremeno usvajanje govornog jezika i razvoj pismenosti te omogućuje maksimalno jezično izlaganje malog gluhog djeteta s kohlearnim implantatom, kroz govorni i znakovni jezik tijekom kritičnog perioda za usvajanje prvog jezika te posljedično uredan kognitivni razvoj. Upravo suprotno uvriježenom mišljenju da znakovni jezik ima negativan utjecaj na razvoj govora, brojna istraživanja dokazuju da prirodni znakovni jezik, kojem je dijete izloženo od najranije dobi, olakšava razvoj govornog jezika, omogućuje ranu komunikaciju između roditelja i djeteta te pozitivno utječe na razvoj kognitivnih sposobnosti, socijalnih vještina i usvajanje općeg znanja. Educiranjem stručnjaka, audiologa, pedijatara, obiteljskih liječnik, ali i logopeda, audiorehabilitatora i drugih stručnjaka, koji su uključeni u habilitaciju djece s oštećenjem sluha, o prednostima i obilježjima bilingvalnog- bimodalnog pristupa te važnosti ranog usvajanja (znakovnog) jezika, stvaraju se uvjeti i prilike za ispunjavanje potreba gluhog djeteta za ranom komunikacijom s roditeljima, razvojem kognitivnih sposobnosti, usvajanjem općeg znanja, komunikacijom sa svijetom koji ga okružuje i sudjelovanjem u čujućoj kulturi, kao i kulturi Gluhih.

kohlearna implantacija ; znakovni jezik ; bilingvalni-bimodalni pristup

nije evidentirano