hrvatski

Inojezični govornici hrvatskoga u Hrvatskoj

Hrvatska se u kulturnome pamćenju doživljava kao iseljenička zemlja. Vrlo se rijetko o Hrvatskoj govori kao o useljeničkoj zemlji, no u mnogo manjoj mjeri, ona doista jest i useljenička zemlja. U Hrvatsku se, prema podatcima Državnoga zavoda za statistiku za posljednjih deset godina, svake godine useli desetak tisuća ljudi. Najviše je useljenika iz europskih zemalja pri čemu je na prvome mjestu Bosna i Hercegovina, a slijede je Slovenija, Njemačka, Srbija i Makedonija. S obzirom na veliko iseljeništvo u Hrvatsku se useljava i velik broj povratnika (bilo da je riječ o pravome povratku ili o useljavanju u zemlju svojih bližih ili daljih predaka). Uz useljavanje novoga stanovništva (pri čemu se povratne migracije shvaćaju kao jedan vid imigracije), u Hrvatskoj tradicionalno žive i tzv. stare manjine (npr. Talijani, Mađari, Česi). Budući da se svi oni, iz različitih razloga, odlučuju za život u Republici Hrvatskoj, neizbježno je da s vremenom u nekoj mjeri ovladaju hrvatskim jezikom. U ovome se radu predstavljaju inojezični govornici hrvatskoga jezika koji žive u Republici Hrvatskoj. Želi se teorijski odrediti načela po kojima ih se može svrstati u različite skupine inojezičnih govornika, odnosno odrediti podvrste inoga jezika kojima se služe. Pripadnost pojedinoj skupini, koja se iskazuje posebnim nazivom, pokazuje što je sve djelovalo na jezični razvoj pojedinca i oblikovanje njegova idiolekta, na oblikovanje idioma zajednice kojoj pripada te na način gradnje njegova jezičnoga identiteta. Osvještavanje tih razlika može biti važno za poučavanje hrvatskoga jezika, ali i za veću društvenu toleranciju i razumijevanje.

hrvatski kao ini jezik, govornici hrvatskoga kao inoga jezika, skupine inojezičnih govornika, podvrsta inoga jezika

nije evidentirano