hrvatski

Fizikalni model Peltonove turbine - eksperimentalna istraživanja

U ovom završnom radu opisani su svi dijelovi fizikalnog modela Peltonove turbine te funkcija samog uređaja kao i rad na uređaju i podaci o mjerenjima u laboratoriju. Također, opisan je i način održavanja uređaja, odnosno radne jedinice. Kroz rad, prikazane su i različite klasifikacije uređaja, temeljna fizikalna načela kao i temeljna načela podmodela. Eksperimentalnim ispitivanjima u hidrotehničkom praktikumu (učionica 310) dobivene su razne vrijednosti za različite provedene eksperimente. Provedena su ispitivanja na četiri različita eksperimenta (pokusa) iz kojih se može izvršiti usporedba mnogih fizikalnih veličina u području korištenja vodnih snaga i njene učinkovitosti. Na temelju grafičke usporedbe takvih fizikalnih veličina daju se izvući vrijedni zaključci. Podaci koji su dobiveni ispitivanjima prikupljali su se putem računala u posebnom proizvođačkom GUNT programu namjenjenom fizikalnom modelu Peltonove turbine. Dobiveni i obrađeni podaci prikazani su u završnom radu. Zbog različitih utjecaja koji djeluju na fizikalni model, dobivena su odstupanja u određenim trenucima za određene vrijednosti fizikalnih veličina. Idealne vrijednosti prilikom ispitivanja na fizikalnom modelu, gotovo je nemoguće dobiti. Prilikom ispitivanja fizikalnog modela dobiveni su rezultati momenta (okretnog momenta), radnog tlaka, rotacijske brzine, protoka, mehaničke snage, hidrauličke snage te učinkovitosti turbine. Bitna stavka je odnos hidrauličke i mehaničke snage pomoću kojeg se promatra učinkovitost same turbine. Prikazani su i primjeri načina dobivanja podataka pomoću formula, odnosno računanjem. Pored četiri eksperimentalna istraživanja (pokusa) koja su provedena u ovom završnom radu moglo bi se dodatno ispitati još nekoliko kombinacija (pokusa) koje su karakteristične za veću učinkovitost rada Peltonove turbine, te tako dobivene rezultate usporediti sa teoretskim vrijednostima iz prakse. Budući je fizikalni model sastavljen od djelova (demontažni fizikalni model), vrlo se lako može skinuti okretno kolo te se zamjeniti drugim kolom različitog oblika i performansi ( drugačije oblikovane lopatice). Na taj način moglo bi se u cijelosti provesti jednaka eksperimentalna istraživanja na novoj turbini, te novodobivene podatke usporediti sa podacima dobivenim u ovom završnom radu. Smatram da bi to bila zanimljiva usporedba zbog toga što bi se uvidio razlog zašto je kod Peltonove turbine korišten baš takav specifičan oblik lopatica na okretnom kolu. Dakako, izrada okretnog kola novih turbina izradila bi se u hidrotehničkom laboratoriju Građevinskog fakulteta u Rijeci na 3D print uređaju. Mogućnosti daljnjeg rada na opisanom fizikalnom modelu su stoga iznimno velika i svrsishodna.

Pelton turbina, fizikalno modeliranje, eksperimentakna istraživanja, moment okretaja, kočioni sistem

Završni rad (Sveučilišni preddiplomski studij)