Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Ekološki čimbenici gladi u srednjoj Lici u drugoj polovici 18. stoljeća i početkom 19. stoljeća (CROSBI ID 440490)

Ocjenski rad | diplomski rad

Pavelić, Filip Ekološki čimbenici gladi u srednjoj Lici u drugoj polovici 18. stoljeća i početkom 19. stoljeća / Petrić, Hrvoje (mentor); Zagreb, Filozofski fakultet u Zagrebu, . 2020

Podaci o odgovornosti

Pavelić, Filip

Petrić, Hrvoje

hrvatski

Ekološki čimbenici gladi u srednjoj Lici u drugoj polovici 18. stoljeća i početkom 19. stoljeća

U radu se temeljem narativnih izvora i historijsko-demografskih pokazatelja nastojalo istražiti kako su na pojavu oskudice i gladi u Srednjoj Lici u drugoj polovici 18. i početkom 19. stoljeća utjecali okolišni, ali i društveni čimbenici. Ličko društvo karakteriziralo je veliko siromaštvo uzrokovano manjkom obradivog tla, slabim poljoprivrednim tehnikama, porastom stanovništva i trgovini baziranoj na robnoj razmjeni. Najveći fokus stavljen je na dva globalna krizna perioda – osmom desetljeću 18. stoljeća i drugom desetljeću 19. stoljeća, oba potencijalno povezana s vulkanskim erupcijama. Kroz obje vrste izvora dokazan je izrazito težak period u periodu od 1783. do 1790. godine uzrokovan lošim vremenskim uvjetima i ratom vođenim u neposrednoj blizini Srednje Like. Narativni izvori ukazuju na moguću poveznicu između erupcije vulkana Laki 1783. godine i loših vremenskih uvjeta koji su bili prisutni u Srednjoj Lici u godinama što su slijedile. U periodu drugog desetljeća 19. stoljeća nije zamijećena pojava većih gladi. Demografska analiza za navedeni prostor izvršena je do 1858. godine kako bi se pojave gladi promotrile u duljem trajanju. Analiza crkvenih matičnih knjiga krštenih, vjenčanih i umrlih ukazuje na česte pojave oskudice i gladi na prostoru Srednje Like, a koje se uglavnom podudaraju s godinama koje narativni izvori ističu kao sušne. U prosjeku, do 1830. godine barem jedna od deset godina bila je obilježena glađu i porastom mortaliteta. Velike krize mortaliteta primijećene su 1836. i 1855. godine zbog epidemija kolere. Prema demografskim pokazateljima, prostor Podgorja bio je rjeđe pogođen glađu, dok je smrtnost uzrokovana ratovima i bolestima jednako velika kao i u Srednjoj Lici.

Povijest

nije evidentirano

engleski

Ecological Factors of Famine in the Middle Lika in the Second Half of the 18th and Early 19th Centuries

nije evidentirano

History

nije evidentirano

Podaci o izdanju

331

16.09.2020.

obranjeno

Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj

Filozofski fakultet u Zagrebu

Zagreb

Povezanost rada

Povijest