hrvatski

Recepcija bajki djece predškolske dobi

U predškolskom razdoblju bajka zauzima istaknutu ulogu u odgoju djece. Ona je književna vrsta s kojom se djeca u tome razdoblju najčešće susreću, bilo da je riječ o usmenoj ili autorskoj bajci. Djeci bajke najčešće pripovijedaju, prepričavaju i/ili čitaju roditelji i odgojitelji te je važno osvijestiti njihovo djelovanje na razvoj dječje mašte, osobnosti i kreativnosti, uglavnom njezinu ulogu u njihovu kognitivnom, emocionalnom i socijalnom razvoju. Stoga je cilj ovog diplomskog rada uvidjeti na koje načine djeca percipiraju, interpretiraju i doživljavaju bajke u razdoblju predškolske dobi te kako to utječe na njihov cjelokupni odgoj. U prvom dijelu rada predstavit će se istraživani predmet: dakle, bajka kao književni žanr (Propp, Röhrich, Lüthi, Bošković-Stulli, Biti) te istraživano razdoblje: razvojne specifičnosti predškolskog razdoblja (Piaget, Montessori, Erikson, Vygotsky). Nadalje, predstavit će se mjesto bajke u dječjoj književnosti, književna i odgojna obilježja bajke te teorijski pregled razvoja kroz povijest, od njezina pojavljivanja u usmenim formama pa do prelaska u pisani ili umjetnički medij (Hameršak). U drugome dijelu rada, metodom anketnog ispitivanja, istražit će se mjesto bajke u vrtićima: načini obrade bajke, najčešće zastupljene bajke, pristup bajci kao književnom djelu, prihvaćenost bajke kod djece te čestota susretanja s tim žanrom. Budući da vrtić kao odgojno-obrazovna ustanova predstavlja mjesto gdje se djeca najčešće susreću s bajkom kao književnom vrstom, potrebno je ispitati kako se ona implementira u odgojni program i odgojnu praksu te osvijestiti pogreške i propuste njezina čitanja i naglasiti prijedloge za poboljšanje. Naglasit će se karakteristike njihova pripovijedanja, izvedbeni kontekst, reakcije recipijenata i dobne specifičnosti (poput npr. inzistiranje trogodišnjaka na ponovljivosti na rečeničnoj razini i sl.).

bajka, predškolska dob, pripovijedanje, narodna bajka

nije evidentirano