hrvatski

Križevački štatuti u usmenoj tradiciji križevačkoga kraja

Križevački štatuti jedne od najpoznatijih hrvatskih vinsko-pajdaških regula koji su dio hrvatske tradicijske i vinske kulture. Pripadaju usmenoj i pisanoj književnosti jer su nastale u usmenosti i utjecale na nastanak drugih vinskih regula, a danas žive i u svojoj izvedbenosti i ponekim zapisima. Žanrovski je teško odrediti književni oblik Štatuta jer se sastoje od više manjih usmenoknjiževnih oblika kao što su: retorički i lirski oblici te narodna drama tzv. folklorno kazalište, odnosno teatribilni oblici. Iako se ne može točno vremenski odrediti nastanak, danas su i dalje u primjeni na raznim organiziranim okupljanima i kulturno-turističkim manifestacijama kao što su Križevačko veliko spravišče i Martinje. Sama činjenica da se Križevački štatuti izvode i danas pokazuje kako su regule bitne za zajednicu te kako ona brine za očuvanje kulturnih i materijalnih vrijednosti križevačkog kraja. Pravila Štatuta nisu se promijenila stoljećima, ali zato su se, po uzoru na vinska pravila, u suvremeno doba pojavile moderne pijačke igre koje mogu biti dostojan predstavnik modernijih vinskih regula.

Križevački štatuti, vinsko-pajdaške regule, izvedba, zapis, drama, retorika, lirika, obred krštenja mošta, pijačke igre

nije evidentirano