hrvatski

Krajobraz rijeke Save u Zagrebu iz perspektive stanovnika i stručne javnosti

U slivu rijeke Save povezane su Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina te Srbija. Sava je u Zagrebu izrazito važan krajobrazni element koji grad dijeli na sjeverni i južni dio. U 20. stoljeću na obali Save su bili prisutni razni društveni sadržaji sve do poplave 1964. Društveni život na obali iščeznuo je kasnije kada se uredio sustav za obranu od poplava, a 2000-ih godina tema uređenja Save i dalje se vrti u krug, otvaraju se natječaji, a realizacija je mjestimična i kratkoročna. Krajobrazna slika Zagreba i urbanistička matrica grada pokazatelji su nepoštivanja prostornih planova. Takva slika grada rezultat je podlijeganja privatnim interesima i neuključivanja građana i stručne javnosti u donošenje odluka na vrijeme ili pak netransparentnih javnih rasprava i izlaganja. Zbog toga u gradu često izbijaju prosvjedi civilnih inicijativa uz podršku građana i stručne javnosti. Hrvatska je 2002. potpisala Europsku konvenciju o krajobrazima koja nalaže izradu politika u skladu s Arhuškom konvencijom iz 1998. o pristupu informacijama i sudjelovanju javnosti u odlučivanju o pitanjima zaštite okoliša. Sudjelovanje javnosti u Hrvatskoj je uređeno Zakonom o prostornom uređenju koji nalaže provedbu javnih rasprava tek nakon izrade prijedloga prostornog plana. Kasno uključivanje javnosti u planerske procese uzrokuje nezadovoljstvo građana i pojavu građanskih inicijativa koje se suprotstavljaju vlastima i njihovim odlukama. Rijeka Sava u Zagrebu proteže se kao snažan linearni element koji blagom krivuljom teče kroz grad. Izgled rijeke 2000-ih rezultat je kanaliziranja rijeke i izgradnje sustava za obranu od poplava. Takvo tehničko rješenje izostavilo je društvenu funkciju rijeke i do 2020. takva funkcija još nije zaživjela. Neki od projekata i udruženja za rijeku Savu u Zagrebu, Hrvatskoj i na razini cijelog sliva su Savska komisija, projekt Zajedno za rijeku Savu, Javna ustanova Zeleni prsten i ostali. Iako se Zagreb povijesno razvijao podno Medvednice, Sava je imala nekada važnu prometnu ulogu, a bila je u planu izgradnja i riječne luke. Iako se izgradio Novi Zagreb južno od Save, društveni život se i dalje nije orijentirao obali Save. Istraživanjem iz 2004. koje su proveli Mišetić i sur., došlo se do saznanja da većina ispitanika ne želi živjeti blizu Save u Zagrebu, ali rijeke smatraju važnom stambenom aspiracijom. Prema tome, strah od poplava među stanovnicima i dalje je postojao. Sava se u prostorno planskoj dokumentaciji 20. i 21. stoljeća uvijek spominjala kao važan element „zelenog prstena“ Zagreba zajedno s Medvednicom s kojom je važno osigurati povezanost do Save putem zelenih gradskih koridora. Usprkos tome, višegodišnja praksa pokazuje nemar prema zelenoj infrastrukturi grada koja je 2020-e ostala točkasta i nasumična. Sava je ostala bitna zelena poveznica sjevernog i južnog dijela grada koja može postati važan element odraza kvalitete življenja u Zagrebu. Analiza primjera uređenja obala rijeka u Europi daje uvid u provođenje dobrih i loših praksi uređenja riječnih krajobraza i služi kao polazište empirijskom istraživanju. Online anketno istraživanje proveli smo u listopadu 2020. u razdoblju od osam dana, a ciljana skupina bili su stanovnici Grada Zagreba. Pitanja su većinom bila zatvorenog, ali i otvorenog tipa, a ispitanici su izrazili mišljenje o krajobrazu rijeke Save, mogućim načinima uređenja pojasa Save te o sudjelovanju građana u prostorno planskim odlukama. Ispitanici smatraju da je Sava važan element identiteta Zagreba čije trenutno uređenje nije optimalno. Smatraju da je uređenje s naglaskom na prirodni karakter najprikladnije kao i uređenje pojasa rijeke kao krajobraznog parka te smatraju da u takav oblik uređenja treba uložiti javni novac. Ispitanici dalje smatraju da građani nisu dovoljno informirani i ne uključuju se u donošenje prostorno planskih odluka no isto tako tvrde da ne idu na javne rasprave i izaganja planova, ali bi voljeli sudjelovati u donošenju odluka kada bi znali da imaju utjecaj. Nakon online anketnog istraživanja proveli smo intervjue s pet predstavnika stručne javnosti koji smatraju da je Sava tehnički adekvatno uređena, ali nema društvenu svrhu. Smatraju da za optimalno rješenje treba riješiti problem regulacije Save i okupiti širok spektar stručnjaka. Prije svega smatraju da prostorni planeri pri izradi planova podliježu političkim interesima pa se pravila struke ne poštuju, a građani se ne uključuju na vrijeme u planerski proces i javne rasprave su laicima nejasne te nisu transparentne.

riječni krajobraz ; obala Save ; pojas Save u Zagrebu ; participacija građana i stručne javnosti ; anketno istraživanje

nije evidentirano