hrvatski

Usmenoknjiževni elementi u djelima Dragojle Jarnević

Osvrćući se na društveno-političke prilike u 19. stoljeću, rad se bavi djelom, djelomično i likom Dragojle Jarnević u vrijeme hrvatskoga književnog romantizma. S obzirom na razdoblje u kojem je pisala, u radovima Dragojle Jarnević zrcale se neke od preporodnih poetičkih težnji, naročito one vezana uz usmenu književnost i njezino uključivanje u autorske tekstove preuzimanjem tema, motiva ili pripovjednih tehnika. Utjecaj usmene književnosti na motivskoj i tematskoj razini te u narativnim postupcima najviše se ističe u pripovijetkama Žertve iz ljubavi i viernosti za domovinu i Oba priatelja koje se, svojom strukturom, plošnim prikazom likova i sretnim završetkom, ponajviše dovode u vezu s bajkovnim postupcima i elementima. Ti se elementi u trećoj pripovijetci Povodkinje pod gradom Ozlom zamjenjuju predajnim intertekstom te se analizira korištenje predaje kao usmenoknjiževnoga proznog žanra, polazeći od njezinih gradbenih elemenata i ključnih postupaka. Romanom Dva pira Dragojla dokazuje pripovjedni napredak te, osim samostalnih usmenih oblika – poslovica i govorničkih oblika, priču između dva pira oblikuje opisima narodnih običaja sa stalnim epitetima, pučkom etimologijom te poznatim elementima prerušavanja, otmica i prepoznavanja.

usmena književnost, Dragojla Jarnević, predaja, hrvatski književni romantizam

nije evidentirano