hrvatski

Utvrđivanje potreba i uspješnosti provođenja posebnih programa poticanja čitanja u narodnim knjižnicama

Svrha i cilj ovog doktorskog rada je spajanje teorijske spoznaje s rezultatima znanstvenih istraživanja kako bi se kreirali i ponudili modeli strukturiranih programa poticanja čitanja vođenim čitanjem u narodnim knjižnicama. Nju se nastoji situirati kao „prirodno mjesto“ za provođenje posebnih programa poticanja čitanja (kao svoju redovnu uslugu) koji psihološki, kognitivno, socijalno i kulturološki utječu na čitanje/čitatelja, na razvoj promicanja i poticanja čitanja vođenim čitanjem. U ovom doktorskom radu dva su istraživanja – područje vrednovanja posebnih programa poticanja čitanja u narodnim knjižnicama i eksperimentalno istraživanje učinka posebnih programa poticanja čitanja vođenim čitanjem na korisnike (odabrane fokus grupe) i knjižničara kao voditelja takvih programa. Zajedničko im je da narodnu knjižnicu odrede kao „prirodno mjesto“ za komunikacijski krug autor – djelo – knjižničar – čitatelj. Sukladno tome postavljeni su i istraživački ciljevi u odnosu na koje su formulirane četiri hipoteze. Prvo istraživanje se provodilo u razdoblju od 2013. do 2015. godine. Anketnim upitnicima istraživalo se i vrednovalo kako se narodna knjižnica svojom novom korisničkom ponudom, programima poticanja čitanja, prilagođava promjenama u pristupu korisniku (individualno) i suvremenim sociopsihološkim kretanjima društva u cjelini. Drugo istraživanje – eksperimentalno, provodilo se tijekom 2013., 2014. i 2015. godine u radionicama vođenog čitanja (fokus grupe). Rezultati pokazuju da se uloga knjižnice i njenog knjižničara, ali i odnos korisnika narodne knjižnice u suvremenom svijetu mijenja. Na temelju tih polazišta konceptualno su ocijenjeni postojeći programi poticanja čitanja u narodnim knjižnicama, longitudinalnim istraživanjem od 2013. do 2015. godine putem anketnih upitnika. Dobivenim rezultatima, situirana je narodna knjižnica kao ustanova koja u skladu sa svojim zadaćama formira usluge putem kojih aktivno utječe na razvoj pojedinca i društva čitanjem. Anketni upitnik odaslan je u 239 narodnih knjižnica u Hrvatskoj 2013. Te godine postotak narodnih knjižnica koje provode posebne programe poticanja čitanja bio je malen, svega 47%, a u ponovljenom anketnom istraživanju 2015. godine čak 87% narodnih knjižnica u Hrvatskoj provodi programe poticanja čitanja vođenim čitanjem. Na temelju eksperimentalnih istraživanja potvrđeni su očekivani rezultati – učinci o djelotvornosti provođenja programa vođenog čitanja kao i očekivanje jačanja čitateljskog samopouzdanja. Sudionici programa vođenog čitanja (fokus grupe) pozitivno su evaluirali radionice na skali od 1 do 10 evaluacijskog listića visokim ocjenama izmđu 6 i 10. Na temelju svega izloženog predložene su Smjernice za strukturirane programe poticanja i promicanja čitanja u narodnim knjižnicama s naglaskom na vođenom čitanju.

posebni programi poticanja čitanja ; vođeno čitanje ; čitateljske kompetencije ; narodne knjižnice ; socijalna inkluzija

nije evidentirano