hrvatski

Dugi ženski marš. Položaj radnica i ženski aktivizam u Hrvatskoj između dvaju svjetskih ratova

Cilj je ove knjige rekonstruirati ženski aktivizam na području Hrvatske u razdoblju od kraja Prvog svjetskog rata (1918.) do uspostave Banovine Hrvatske (1939.), tj. prikazati socijalnu transformaciju tadašnjeg jugoslavenskog društva, koje se mijenjalo, unatoč i dalje prisutnim rodnim restrikcijama u pogledu zakonskih regulativa usmjerenih prema ženama. Taj je aktivizam imao različite oblike, a oni su bili uvjetovani i nacionalnim i međunarodnim kontekstom, od uspona nacionalizma i pokušaja repatrijarhalizacije do stvaranja široke mreže ženskih udruženja i časopisa koji su na različite načine pokušavali kreirati nove ženske identitete. U tom smislu, određene povijesne teme (uspostava Kraljevine SHS, politika za vrijeme nezaposlenosti 1930-ih) nastojim sagledati iz perspektive rodne historije, a na tragu premise da historijska znanost koja istinski uzima u obzir žene kao povijesne subjekte ne priznaje jednostavno dodavanje priloga o životima žena na poglavlja tradicionalnog shvaćanja.

Rodna historija, socijalna historija, građanska udruženja, radnička udruženja, borba za pravo glasa, mirotvorni glas, dobrotvorne udruge, žene u okviru KPJ, žene protiv fašizma

nije evidentirano