Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi

Virtualna katedrala Artura Schneidera (CROSBI ID 701544)

Prilog sa skupa u zborniku | izvorni znanstveni rad | domaća recenzija

Šourek, Danko Virtualna katedrala Artura Schneidera // Artur Schneider : 1879.-1946. : zbornik radova znanstveno-stručnog skupa Hrvatski povjesničari umjetnosti / Dulibić, Ljerka (ur.). Zagreb: Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske, 2016. str. 161-189

Podaci o odgovornosti

Šourek, Danko

hrvatski

Virtualna katedrala Artura Schneidera

Rad donosi osvrt na umjetnička djela uklonjena iz zagrebačke katedrale tijekom regotizacije nakon potresa 1880. godine. Na temelju slikovnoga materijala i podataka zabilježenih u sklopu terenskih istraživanja Artura Schneidera (1937. – 1940.), te radova kasnijih istraživača, iznose se nova saznanja o tri važne spomeničke cjeline: tzv. Vinkovićevu portalu, svetištu, te oltaru sv. Mihaela Arkanđela. Nova saznanja o portalu i svetištu uvelike se temelje na podatcima iz bilježaka zagrebačkoga kanonika Ivana Znike koji je oko 1700. godine u svojstvu kustosa katedrale skulptorsku opremu portala dopunio dvjema mramornim lavovima koji su – u skladu s izvornom zamisli ovoga spomenika namjerno slijedili stilske obrasce ranijih razdoblja. Isti je kanonik, u suradnji s Mihaelom Cussom i drugim, neimenovanim ljubljanskim klesarima, u svetištu dao izvesti dvije nove biskupske grobnice, a pod prekriti mramornim pločama. Na menzi starijega glavnoga oltara Ivan Znika dao je podići novi mramorni tabernakul koji su flankirale, također, mramorne, skulpture zaštitnika i osnivača zagrebačke katedrale, svetih kraljeva Stjepana i Ladislava. Cjelina ovako uređenoga svetišta postupno je mijenjana tijekom XIX. stoljeća, da bi – kao i Vinkovićev portal – bila posve izgubljena nakon potresa 1880 godine. Treći spomenik – oltar sv. Mihaela Arkanđela – zanimljiv je zbog svoje izvorne slobodnostojeće pozicije na početku glavnoga broda zagrebačke katedrale. U radu se nastoji rekonstruirati njegov izgled prije preinaka provedenih početkom XIX. stoljeća, te kasnijega premještanja u župnu crkvu u Žakanju.

Artur Schneider ; zagrebačka katedrala ; barokna skulptura

nije evidentirano

engleski

Artur Schneider's virtual cathedral

nije evidentirano

Artur Schneider ; Zagreb cathedral ; Baroque sculpture

nije evidentirano

Podaci o prilogu

161-189.

2016.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

Artur Schneider : 1879.-1946. : zbornik radova znanstveno-stručnog skupa Hrvatski povjesničari umjetnosti

Dulibić, Ljerka

Zagreb: Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske

978-953-6089-37-6

Podaci o skupu

Nepoznat skup

predavanje

29.02.1904-29.02.2096

Povezanost rada

Povijest umjetnosti