hrvatski

Muka Kristova u hrvatskoglagoljskim misalima

Muka Kristova iz sva četiri evanđelja nalazi se u mnogim liturgijskim i neliturgijskim hrvatskoglagoljskim kodeksima. Najstariji hrvatskoglagoljski tekst koji sadrži dio misalskoga čitanja iz Muke po Mateju su Bašćanski ostrišci iz 12. stoljeća. Kao misne lekcije unutar uskrsnoga ciklusa čitaju se Muke iz četiriju evanđelja u brojnim glagoljskim misalima. Iako postoje mnogi misalski fragmenti iz 13. i 14. stoljeća, većina od sačuvanih dvadeset rukopisnih hrvatskoglagoljskih misala i dva tiskana misala pripadaju 15. stoljeću. Lekcije Muke gospoda našega Isusa Hrsta nalaze se u, primjerice, rukopisnim kodeksima, Misalu Vatikanskom četvrtom s početka 14. stoljeća, Misalu kneza Novaka iz 1368. godine, Misalu Hrvoja Vukčića Hrvatinića iz 1404. godine, kao i u tiskanima, Prvotisku Misala po zakonu rimskoga dvora (1483.), Senjskom misalu (1494.), Misalu Pavla Modrušanina (1528.) i Misalu hruackom (1531.). Način pjevanja Muke Kristove u Velikome tjednu u glagoljskim misalima slijedi tradiciju latinskih lekcionara i obiluje jednostavnim ritmičkim znakovima za kantora i zbor. Muka po Mateju, čita se, odnosno pjeva na Cvjetnicu, Muka po Marku na Veliki utorak, Muka po Luki na Veliku srijedu, i Muka po Ivanu na Veliki petak. Mnogi su glagoljski misali pisani kaligrafski i bogato ukrašeni minijaturama i inicijalima obojenima crvenom, plavom i bojom zlata.

Muka Kristova ; hrvatskoglagoljski misali, hrvatskoglagoljska baština

nije evidentirano