hrvatski

ISKRA smjernice za dijagnosticiranje i liječenje grlobolje

Uvod ISKRA smjernice za dijagnosticiranje i liječenje grlobolje olakšavaju liječniku obiteljske medicine (LOM) postavljanje dijagnoze i odabir odgovarajućeg antibiotika za liječenje upale grla uzrokovane bakterijom Streptococcus pyogenes skupine A (β-hemolitički streptokok skupine A (BHS-A)). Cilj članka je prikazati značajke ovih smjernica, važne za svakodnevni rad LOM. Ispitanici i metode Osim ISKRA smjernica pregledani su članci pronađeni pretraživanjem baze PubMed/Medline prema ključnim riječima Streptococci ; Tonsillitis ; Pharyngitis ; Antibiotics prescription ; Antibiotic-resistan Rezultati Na osnovu kliničke slike diferencijalno- dijagnostički je ponekad teško razlikovati virusne i bakterijske uzročnike, pa stoga upotrebljavamo Centorove ili modificirane Centorove (McIsaacovi) kriterije. Osjetljivost i specifičnost Centorovih kriterija je nedostatna (55-75%), pa kliničku dijagnozu treba nadopuniti mikrobiološkom obradbom. Brzi streptokokni test (BST) je imunokromatografska metoda kojom se uz pomoć monoklonskih protutijela otkrivaju antigeni BHS-A. Uzima se kao standardan obrisak, a rezultati se dobiju nakon 20-30 minuta. Osjetljivost pravilno uzetoga BST-a je 86%, a specifičnost 95%. Zbog visoke specifičnosti, pozitivan nalaz je dovoljan da se u bolesnika s grloboljom postavi dijagnoza streptokokom uzrokovane grlobolje i započne terapija antibiotikom. Sukladno ISKRA-smjernicama, penicilin V i G prvi su lijek izbora. Rezistencija BHS-A na penicilin nikad nije zabilježena, a peroralnim liječenjem fenoksimetilpenicilinom u trajanju od 10 dana bolesnik dobije antibiotik uskoga spektra, dokazane učinkovitosti, s malo nuspojava. U slučaju preosjetljivosti na penicilin, lijek izbora je azitromicin. U slučaju ponavljajućih, rekurentnih akutnih angina, preporučuje se promjena terapije i primjena amoksicilina s klavulanskom kiselinom ili klindamicina. Eradikacija BHS-A u asimptomatskih kliconoša provodi samo u strogo određenim uvjetima, a primjenjuju se azitromicin i klindamicin. Zaključak Kako LOM propišu većinu antibiotika izvan bolnice, važno je osvijestiti činjenicu da je neracionalno propisivanje antibiotika glavni uzrok porasta bakterijske rezistencije na svjetskoj razini. Ispravim dijagnosticiranjem i racionalnim propisivanjem antibiotika sukladno smjernicama, LOM mogu zaustaviti rast bakterijske rezistencije.

BHS-A ; Tonzilofaringitis ; Propisivanje antibiotika ; Rezistencija

nije evidentirano

engleski

ISKRA Guidelines on Sore Throat: Diagnostic and Therapeutic Approach

Uvod ISKRA smjernice za dijagnosticiranje i liječenje grlobolje olakšavaju liječniku obiteljske medicine (LOM) postavljanje dijagnoze i odabir odgovarajućeg antibiotika za liječenje upale grla uzrokovane bakterijom Streptococcus pyogenes skupine A (β-hemolitički streptokok skupine A (BHS-A)). Cilj članka je prikazati značajke ovih smjernica, važne za svakodnevni rad LOM. Ispitanici i metode Osim ISKRA smjernica pregledani su članci pronađeni pretraživanjem baze PubMed/Medline prema ključnim riječima Streptococci ; Tonsillitis ; Pharyngitis ; Antibiotics prescription ; Antibiotic-resistan Rezultati Na osnovu kliničke slike diferencijalno- dijagnostički je ponekad teško razlikovati virusne i bakterijske uzročnike, pa stoga upotrebljavamo Centorove ili modificirane Centorove (McIsaacovi) kriterije. Osjetljivost i specifičnost Centorovih kriterija je nedostatna (55-75%), pa kliničku dijagnozu treba nadopuniti mikrobiološkom obradbom. Brzi streptokokni test (BST) je imunokromatografska metoda kojom se uz pomoć monoklonskih protutijela otkrivaju antigeni BHS-A. Uzima se kao standardan obrisak, a rezultati se dobiju nakon 20-30 minuta. Osjetljivost pravilno uzetoga BST-a je 86%, a specifičnost 95%. Zbog visoke specifičnosti, pozitivan nalaz je dovoljan da se u bolesnika s grloboljom postavi dijagnoza streptokokom uzrokovane grlobolje i započne terapija antibiotikom. Sukladno ISKRA-smjernicama, penicilin V i G prvi su lijek izbora. Rezistencija BHS-A na penicilin nikad nije zabilježena, a peroralnim liječenjem fenoksimetilpenicilinom u trajanju od 10 dana bolesnik dobije antibiotik uskoga spektra, dokazane učinkovitosti, s malo nuspojava. U slučaju preosjetljivosti na penicilin, lijek izbora je azitromicin. U slučaju ponavljajućih, rekurentnih akutnih angina, preporučuje se promjena terapije i primjena amoksicilina s klavulanskom kiselinom ili klindamicina. Eradikacija BHS-A u asimptomatskih kliconoša provodi samo u strogo određenim uvjetima, a primjenjuju se azitromicin i klindamicin. Zaključak Kako LOM propišu većinu antibiotika izvan bolnice, važno je osvijestiti činjenicu da je neracionalno propisivanje antibiotika glavni uzrok porasta bakterijske rezistencije na svjetskoj razini. Ispravim dijagnosticiranjem i racionalnim propisivanjem antibiotika sukladno smjernicama, LOM mogu zaustaviti rast bakterijske rezistencije.

BHS-A ; tonsillopharyngitis ; prescribing of antibiotics ; resistance

nije evidentirano