hrvatski

Govor i šutnja Fortisove „Asan-aginice“. Rod i žanr u transkulturalnoj recepciji balade.

U slavnom Putovanju po Dalmaciji (Viaggio in Dalmazia, 1774) Alberto Fortis bilježi Žalosnu pjesancu plemenite Asan-aginice, baladu koju od njega preuzima i na njemački prevodi i J. W. vVon Goethe, kao i uskoro, na druge svjetske jezike, mnogi onodobni pisci (W. Scott, P. Mérimée, A. S. Puškin). Fortisova predodžba Morlaka kao „plemenitog divljaka“ utjecala je i na razumijevanje sudbine „dvostruko podčinjene“ „plemenite Asan-agine supruge“. Opjevana u formi balade, njezina tragedija upućuje na djelokrug onodobnih društvenih kodova obilježenih staleškom i rodnom hijerarhijom, istovremeno se pozicionirajući u samo središte romantičarskog zamišljanja rodne i kulturološke drugosti. Rad upućuje na tekstualnu simetriju kojom se rodno kodira prikladnost govora i djelovanja u odnosu na prostor i vrijeme pjesme koja istovremeno odražava, ali i propituje hijerarhijske odnose moći. Tragedija naslovnog lika istodobno upućuje i na mogućnost njihovog prevrednovanja kroz nova čitanja i kasniju recepciju teksta u kojemoj govor i šutnja aktera i kazivača insceniraju emocijama nabijeno poprište. Ta inscenacija ljubavnog sukoba i njegova tragičnog razrješenja razotkriva poetiku emocionalnosti koja je u (pred)romantično vrijeme upućivala na ideal romantične ljubavi kao generatora emancipatornih praksi modernog društva (Luhmann, Illouis). --- In Viaggio in Dalmazia (1774, Travels into Dalmatia, 1778) Alberto Fortis annotates “Asan-aginica” (“The Mourning Song of the Noble Wife of the Hasan Aga”), “a Morlachian ballad” that shortly thereafter was translated from Italian into other languages. The Morlach as a “noble savage” in Fortis’s report influenced later interpretations of the fate of the Hasan Aga’s “doubly oppressed” wife. Her tragedy refers to the social codifications of the time, determined by class and gender hierarchies. Also, by contrast, her tragedy is positioned in the centre of the romantic imaginary of the gendered and cultural other. This paper analyses the textual symmetry in the gendered codification of speech and action in accordance with the poem’s time and space, a symmetry that reflects and disrupts hierarchical power relations. The protagonist’s tragedy implies that these relations could be reassessed in new interpretations that consider the emotional strength of speech and silence in the text.

Fortis, Asanaginica, morlakizam, rod, emancipacija, balada

https://www.harrassowitz-verlag.de/title_6776.ahtml