hrvatski

Pogled na jezik Libra od mnozijeh razloga u kontekstu hrvatskih književnojezičnih koncepcija 16. stoljeća

U hrvatskome ćiriličkom korpusu važno mjesto zauzima dubrovačka sastavnica, u kojoj je rukopisna ćirilička tradicija njegovana stoljećima i koja obuhvaća tekstove različitih funkcionalnih registara, posebice bogata u 16. stoljeću. Među opsežnijim tekstovima dubrovačke ćiriličke pismenosti nalazi se i Libro od mnozijeh razloga, zbornik pretežno nabožnoga sadržaja iz 1520. godine. Objavljujući ga u cijelosti prije stotinjak godina, Milan Rešetar ustvrdio je da su njegovi članci nastali pod utjecajem različitih predložaka „okrenutih“ na dubrovački govor: glagoljičkih na narodnome i ćiriličkih na crkvenoslavenskome jeziku te talijanskih, a pronašao je čak i kajkavski utjecaj. U ovome izlaganju prikazat će se rezultati istraživanja odabranih jezičnih značajki Libra na fonološkoj, morfološkoj i sintaktičkoj razini te usporediti s drugim hrvatskim tekstovima 16. stoljeća. Cilj je izlaganja detaljnije rasvijetliti njegov odnos u prvome redu prema čakavskoj i crkvenoslavenskoj jezičnoj tradiciji u duhu suvremenih filoloških metoda, ali i pobliže odrediti mjesto koje zauzima među različitim hrvatskim književnojezičnim koncepcijama 16. stoljeća.

hrvatski jezik ; 16. stoljeće ; ćirilica ; Dubrovnik ; Libro od mnozijeh razloga

nije evidentirano