Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Analiza rada hrvatskih invazivnih kardioloških laboratorija od 2010. do 2014. godine (CROSBI ID 292614)

Prilog u časopisu | izvorni znanstveni rad | međunarodna recenzija

Lukenda, Josip ; Starčević, Boris ; Galić, Edvard ; Krčmar, Tomislav ; Biloglav, Zrinka An Analysis of the Work of Croatian Invasive Cardiologic Laboratories between 2010 and 2014 / Analiza rada hrvatskih invazivnih kardioloških laboratorija od 2010. do 2014. godine // Cardiologia Croatica, 12 (2017), 1-2; 6-15. doi: 10.15836/ccar2017.6

Podaci o odgovornosti

Lukenda, Josip ; Starčević, Boris ; Galić, Edvard ; Krčmar, Tomislav ; Biloglav, Zrinka

hrvatski

Analiza rada hrvatskih invazivnih kardioloških laboratorija od 2010. do 2014. godine

Uz napredak intervencijske kardiologije u Republici Hrvatskoj unatrag dva i pol desetljeća svrha je ovog rada bila analizirati broj i složenost perkutanih koronarnih intervencija (PCI) u pojedi- nim centrima. Od 2010. do 2014. u ukupno 13 centara prosječno su učinjena 9494 PCI- ja godišnje. Sedam centara svrstavamo u velike, Kliniku Magdalena s najvećim brojem PCI-ja svake godine i prosječnim godišnjim rastom od 6, 2 % (s 1545 na 1941 PCI-ja), slijedi Klinički bolnički centar (KBC) Zagreb u kojem se bilježi prosječno godišnje smanjenje od 1, 8 % (s 1474 na 1308), KBC Rijeka s prosječnim rastom od 15, 8 % (s 1013 na 1632), Klinička bolnica (KB) Dubrava s najvećim prosječnim godišnjim smanjenjem od 5, 7 % (s 1153 na 905) i KBC Sestre milosrdnice s prosječnim porastom od 2, 3 % ali znatnim sniženjem broja PCI-ja u zadnjoj promatranoj godini (s 1082 na 815). Slijede KBC Split s prosječnim godišnjim porastom od 6, 7 % (s 662 na 821) i KBC Osijek s porastom od 12, 4 % (s 677 na 905). Pet centara svrstavamo u srednje velike: KB Merkur s prosječnim godišnjim smanjenjem od 3, 7 % (s 670 na 506), dok se u ostalim centrima bilježi prosječni porast, u Općoj bolnici (OB) Slavonski Brod za 29, 1 % (s 264 na 660), KB Sveti Duh za 7, 5 % (s 306 na 382), u OB Zadar za čak 70, 5 % (s 105 na 430), a u OB Dubrovnik za 32, 4 % (s 84 na 232). Udio složenih zahvata na dvjema ili više žila u RH bio je 9, 7 %. Najviši je bio u KBC-u Rijeka (18, 2 %) i KB-u Dubrava (17, 1 %), a slijede OB Zadar (15, 3 %), KBC Split (11 %) i Klinika Magdalena (10, 4 %). KBC Zagreb imao je udio sličan prosjeku (10, 1 %), kao i OB Dubrovnik (8, 6 %). Niže su udjele složenih zahvata imale KB Sveti Duh (7, 9 %), KBC Sestara milosrdnica (6, 9 %) i OB Slavonski Brod (6, 3 %), a najniže KBC Osijek (3, 5 %) i KB Merkur (1, 7 %). Uz takav napredak intervencijske kardiologije i nakon što se uvede registar koronarnih intervencija i certificira centre i osoblje, sljedeći korak u RH trebalo bi biti uvođenje niza novih zahvata u bolesnika sa stečenim strukturnim i kongenitalnim bolestima srca koji su za sada još nedostatno razvijeni.

Analiza rada hrvatskih invazivnih kardioloških laboratorija od 2010. do 2014. godine

nije evidentirano

engleski

An Analysis of the Work of Croatian Invasive Cardiologic Laboratories between 2010 and 2014

Uz napredak intervencijske kardiologije u Republici Hrvatskoj unatrag dva i pol desetljeća svrha je ovog rada bila analizirati broj i složenost perkutanih koronarnih intervencija (PCI) u pojedi- nim centrima. Od 2010. do 2014. u ukupno 13 centara prosječno su učinjena 9494 PCI- ja godišnje. Sedam centara svrstavamo u velike, Kliniku Magdalena s najvećim brojem PCI-ja svake godine i prosječnim godišnjim rastom od 6, 2 % (s 1545 na 1941 PCI-ja), slijedi Klinički bolnički centar (KBC) Zagreb u kojem se bilježi prosječno godišnje smanjenje od 1, 8 % (s 1474 na 1308), KBC Rijeka s prosječnim rastom od 15, 8 % (s 1013 na 1632), Klinička bolnica (KB) Dubrava s najvećim prosječnim godišnjim smanjenjem od 5, 7 % (s 1153 na 905) i KBC Sestre milosrdnice s prosječnim porastom od 2, 3 % ali znatnim sniženjem broja PCI-ja u zadnjoj promatranoj godini (s 1082 na 815). Slijede KBC Split s prosječnim godišnjim porastom od 6, 7 % (s 662 na 821) i KBC Osijek s porastom od 12, 4 % (s 677 na 905). Pet centara svrstavamo u srednje velike: KB Merkur s prosječnim godišnjim smanjenjem od 3, 7 % (s 670 na 506), dok se u ostalim centrima bilježi prosječni porast, u Općoj bolnici (OB) Slavonski Brod za 29, 1 % (s 264 na 660), KB Sveti Duh za 7, 5 % (s 306 na 382), u OB Zadar za čak 70, 5 % (s 105 na 430), a u OB Dubrovnik za 32, 4 % (s 84 na 232). Udio složenih zahvata na dvjema ili više žila u RH bio je 9, 7 %. Najviši je bio u KBC-u Rijeka (18, 2 %) i KB-u Dubrava (17, 1 %), a slijede OB Zadar (15, 3 %), KBC Split (11 %) i Klinika Magdalena (10, 4 %). KBC Zagreb imao je udio sličan prosjeku (10, 1 %), kao i OB Dubrovnik (8, 6 %). Niže su udjele složenih zahvata imale KB Sveti Duh (7, 9 %), KBC Sestara milosrdnica (6, 9 %) i OB Slavonski Brod (6, 3 %), a najniže KBC Osijek (3, 5 %) i KB Merkur (1, 7 %). Uz takav napredak intervencijske kardiologije i nakon što se uvede registar koronarnih intervencija i certificira centre i osoblje, sljedeći korak u RH trebalo bi biti uvođenje niza novih zahvata u bolesnika sa stečenim strukturnim i kongenitalnim bolestima srca koji su za sada još nedostatno razvijeni.

Croatia, coronary angiography, percutaneous coronary interventions

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

Podaci o izdanju

12 (1-2)

2017.

6-15

objavljeno

1848-543X

1848-5448

10.15836/ccar2017.6

Povezanost rada

Kliničke medicinske znanosti

Poveznice
Indeksiranost