hrvatski

Alma mater Strossmayera, Kvaternika i Starčevića: Hrvatski studenti filozofije i teologije na Kraljevskom sveučilištu u Pešti

Članak ponajprije donosi osvrt na istraživanja o naobrazbi hrvatskih studenata u četirima zavodima na uglednim europskim sveučilištima: Rimu, Bologni, Beču i Pešti. Slijedi pregled povijesti Kraljevskoga sveučilišta Ugarske začeta u Trnavi 1635. godine, preseljena u Budim 1777. i smještena na posljetku u Peštu 1784. Studij filozofije i teologije na Kraljevskom sveučilištu, Regia scientiarum Vniversitas Pestiensis, pohađali su probrani kandidati iz ugarskih i hrvatskih zemalja Monarhije. Svaka biskupija, kao i ugledne obitelji, šalju svoje najdarovitije studente u Središnji seminar. Zato se to visoko učilište nazivalo »školom za biskupe« ili kraljevskom političkom akademijom. Tko je tamo dospio bio je predodređen za visoke službe u crkvenoj ili državnoj hijerarhiji. Za razumijevanje načina studiranja u radu je izložen ustroj naobrazbe u Habsburškoj Monarhiji od 16. do 19. stoljeća, s posebnim naglaskom na Ugarsku i Hrvatsku. Središnji dio razmatranja posvećen je prikazu podataka o polaznicima studija teologije na Kraljevskom sveučilištu od 1824. do 1848. Slijedi osvrt na pet istaknutijih pitomaca iz toga razdoblja. Članak prikazuje akademske portrete i postignuća Andrije Šumanovca, Antona Mudrovčića, Stjepana Ilijaševića, Adolfa Vebera i Petra Vrdoljaka. Potom dolazi podrobnija usporedba upisanih kolegija i položenih ispita te obrada dosad neobjavljenih podataka o akademskim postignućima tri slavna polaznika filozofskih i teoloških studija – Josipa Jurja Strossmayera, Eugena Kvaternika i Ante Starčevića. Podrobno se navode svi kolegiji koje su pohađali i mjesta koja su zauzeli na svojim godištima. Na toj osnovi članak ocrtava na poseban način sustav ocjenjivanja i postavke obrazovnoga ustroja toga doba. Kraljevsko je sveučilište privremeno prekinulo rad 1848. zbog prevratničkih zbivanja. No pitomci su se uključili u slobodarska i demokratska politička zbivanja u domovini nadahnuti idejama koje su u Pešti prihvaćali i oplemenjivali. Zaključno razmatranje donosi prosudbe o značenju koje je Alma mater Pestiensis imala za naobrazbu duhovne i političke elite u Hrvatskoj. The article primarily focuses on research on the education of Croatian students in four colleges at reputable European universities: Rome, Bologna, Vienna and Pest. It displays an overview of the history of the Royal University of Hungary conceived in Trnava in 1635, moved to Budapest in 1777 and eventually located in Pest in 1784. The study of philosophy and theology at the Regia scientiarum Universitas Hungarica Pestiensis was attended by selected candidates from the Hungarian and Croatian countries of the Monarchy. Each diocese, as well as prominent families, send their most gifted students to the Central Seminary. That is why this institution of higher education was called the “Bishop’s School” or the Royal Political Academy. Whoever got there was destined for high office in the church or state hierarchy. The structure of education in the Habsburg Monarchy from the 16th to the 19th centuries is emphasised in order to understand the way of studying in the work, with special emphasis on Hungary and Croatia. The central part of the discussion is devoted to the presentation of data on the students of theology at the Royal University from 1824 to 1848. The following is a review of five prominent alumni from that period. The article presents the academic portraits and achievements of Andrija Šumanovac, Anton Mudrovčić, Stjepan Ilijašević, Adolf Veber and Petar Vrdoljak. Then comes a more detailed comparison of the enrolled courses and passed exams as well as the presentation of unpublished data on academic achievements of three famous students of philosophical and theological studies – Josip Juraj Strossmayer, Eugen Kvaternik and Ante Starčević. All the courses they attended and the places they took at their age are detailed. On this basis, the article delineates in a particular way the system of assessment and the settings of the educational system of that time. The Royal University adjourned in 1848 due to the upheaval. But the alumni became involved in libertarian and democratic political events in their homeland, inspired by the ideas they enriched in Pest. The concluding consideration makes judgments about the importance of Alma mater Pestiensis in educating the spiritual and political elite in Croatia.

filozofija ; teologija ; Kraljevsko sveučilište u Pešti ; studenti ; Josip Juraj Strossmayer ; Eugen Kvaternik ; Ante Starčević

nije evidentirano