hrvatski

Skrivanje seksualne orijentacije i mentalno zdravlje LGB osoba u Hrvatskoj - provjera modela manjinskog stresa

Lezbijke, gejevi i biseksualne osobe (LGB osobe) svakodnevno su u društvu izložene negativnim iskustvima –stigmi, predrasudama, diskriminaciji –koje predstavljaju značajan izvor stresa i mogu narušiti njihovo mentalno zdravlje, što je detaljno objašnjeno u Meyerovom modelu manjinskog stresa. Čak i ako nisu same objekt diskriminacije, svjedoci su uvjeta u društvu, kulturnih normi i javnih politika koje stigmatiziraju i naglašavaju nejednakost temeljenu na seksualnoj orijentaciji pojedinca/ke. Cilj ovogistraživanja bio je provjeriti hoće li percepcija strukturalne stigme (stigme osoba manjinske seksualne orijentacije na razini društva u kojem žive) lezbijki, gejeva i biseksualnih osoba u Hrvatskoj djelovati na njihovo skrivanje vlastite seksualne orijentacije, te time, preko manjka socijalne podrške, i na njihovo lošije mentalno zdravlje. U istraživanju je sudjelovalo ukupno 410 lezbijki, gejeva i biseksualnih osoba iz različitih dijelova Hrvatske, u dobi od 15 do 53 godine, koji su elektroničkim putem ispunili sljedeće mjerne instrumente: Skalu percipiranog statusa LGB osoba u hrvatskom društvu, Skalu prikrivanja vlastite seksualne orijentacije, Multidimenzionalnu skalu percipirane socijalne podrške, Skalu zadovoljstva životom i mjeru anksioznosti, depresivnosti i stresa DASS-21. Postavljene hipoteze provjerene su medijacijskom analizom uz upotrebu bootstrap metode. Sveukupno, rezultati su potvrdili predviđanja modela manjinskog stresa i za gejeve i za lezbijke i za biseksualne osobe. Neovisno o kojoj skupini se radi, pokazao se direktan efekt skrivanja seksualne orijentacije na lošije mentalno zdravlje i manje zadovoljstvo životom LGB osoba. Pokazao se i indirektan efekt skrivanja seksualne orijentacije na iste negativne ishode preko snižene socijalne podrške. S druge strane, percepcija nepovoljnog položaja u društvu nije imala direktan efekt na lošije mentalno zdravlje, međutim vodila je većem prikrivanju, koje je bilo vezano uz manju socijalnu podršku, smanjeno zadovoljstvo životom i više rezultate na mjeri anksioznosti, depresivnosti i stresa. Dobiveni nalazi pokazuju kojim psihološkim procesima percepcija strukturalne stigme može djelovati na lošije mentalno zdravlje i sniženu kvalitetu života LGB osoba. Taj se učinak ostvaruje posredno preko prikrivanja vlastite seksualne orijentacije i time smanjene mogućnosti dobivanja socijalne podrške, što ukazuje na mogućnost praktičnog rada, edukacije i osnaživanja LGB osoba u pogledu važnosti otvorenosti oko vlastite seksualne orijentacije.

skrivanje seksualne orijentacije ; manjinski stres ; mentalno zdravlje ; percepcija položaja u društvu ; LGB osobe

nije evidentirano