hrvatski

Filozofijska antropologija u Hrvatskoj

Članak ocrtava povijesni razvoj pitanja o višeznačnoj i zagonetnoj ljudskoj naravi, s posebnim osvrtom na razloge i uvjete zasnivanja moderne filozofijske antropologije. Na toj podlozi daje pregled idejnih začetaka i pravaca antropologijskih istraživanja u Hrvatskoj. U žarištu su pitanja: kada se pojavljuju istraživanja u polju filozofijske antropologije, u kojem se misaonom okružju oblikuju te kakve znanstvene dosege ostvaruju? Prikaz na vidjelo iznosi spoznaju kako filozofijska antropologija u Hrvatskoj dobiva prve konture i vrijedne prinose u sam osvit suvremene obnove te discipline, neposredno nakon njezinih fenomenologijskih i znanstvenih oživljavanja u pothvatima Schelera i Plessnera. Razvoj istraživačke grane raščlanjen je, prema modelu Hansa Lenka, u četiri glavne idejne orijentacije. U okviru antropologije odozgo prikazani su stvaralački prinosi Stjepana Zimmermanna, Vilima Keilbacha, Rajmunda Kuparea, Miljenka Belića, Ante Kusića, Josipa Ćurića, Hrvoja Lasića i Ivana Kopreka. Antropologija odozdo prispodobljena je osvrtom na istraživanja Vere Ehrlich-Stein, Rudija Supeka, Instituta za antropologiju, Pavla Rudana i Darka Polšeka. Za antropologiju iz kulture izložena su misaona postignuća Pavla Vuk-Pavlovića, Vladimira Filipovića, Vjekoslava Mikecina, Esada Ćimića, Nikole Skledara, Branke Brujić, Milana Galovića i Mihaele Girardi-Karšulin. Pod antropologijom iz povijesti ocrtana su djela Predraga Vranickoga, Milana Kangrge, Vanje Sutlića, Gaje Petrovića, Hotimira Burgera, Mislava Kukoča i Raula Raunića. Zaključak sažimlje četiri uvida ; 1. Filozofijska antropologija nedovoljno je istraženo i malo vrednovano polje, koje predstavlja jedan od najplodnijih misaonih pravaca u 20. stoljeću ; 2. Stvaralački prinosi zastupljeni su u sve četiri glavne orijentacije ; 3. U okviru istraživanja o čovjeku ostvaren je živ dijalog i plodotvoran susret različitih nazora na svijet ; 4. Početke razvoja discipline treba pomaknuti ranije u povijest nego što se prethodno smatralo (Hotimir Burger), s pedesetih i šezdesetih na početak tridesetih godina 20. stoljeća. Posljednji uvid ukazuje na potrebu daljnjega istraživanja uočena, a dosad uglavnom zanemarena, kontinuiteta antropologijskih tema i bliskih idejnih stajališta u povijesti novije filozofije u Hrvatskoj.

filozofijska antropologija, čovjek, antropologijski pravci, Hrvatska

nije evidentirano