Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 1118330

Jezični i izvanjezični utjecaji na obiteljski idiolekt okomito višejezičnoga govornika hrvatskoga


Gudelj, Krešimira
Jezični i izvanjezični utjecaji na obiteljski idiolekt okomito višejezičnoga govornika hrvatskoga, 2017., doktorska disertacija, Filozofski fakultet, Zagreb


CROSBI ID: 1118330 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca

Naslov
Jezični i izvanjezični utjecaji na obiteljski idiolekt okomito višejezičnoga govornika hrvatskoga
(Linguistic and extralinguistic influences on the family idiolect of a vertically multilingual speaker of Croatian language)

Autori
Gudelj, Krešimira

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
14.09

Godina
2017

Stranica
166

Mentor
Jelaska, Zrinka

Ključne riječi
hrvatski jezik, okomita višejezičnost, stonski idiom, imotski idiom
(Croatian language, vertical plurilingualism, speech of Ston, speech of Imotski)

Sažetak
U ovom se radu istražuju govori pojedinaca čiji je materinski idiom različit od jezika drugih članova obitelji ili okoline te jezični i izvanjezični utjecaji na obiteljski idiolekt okomito višejezičnih govornika hrvatskoga jezika koji vladaju svojim mjesnim i standardnim hrvatskim idiomom, a zbog različitih životnih okolnosti ovladavaju i trećim hrvatskim idiomom - okolinskim koji je različit od njihova vlastitoga mjesnoga idioma. Odabrani su govornici sa završenom srednjom školom i fakultetom jer bi završetkom školovanja svi govornici trebali ovladati standardnim idiomom, a donekle i okolinskim ili supružničkim koji je različit od njihova kao trećim idiomom. Istražilo se služe li se takvi pojedinci u vlastitoj obitelji svojevrsnim međujezikom, odnosno međuidiomom koji ima promjenljiva obilježja ili stvaraju novi, kontaktni idiom. Govornici su odabrani prema pripadnosti jednoj od četiri skupine, prema tomu je li njihov idiom I. većinski u obitelji i u okolini, II. većinski u obitelji, a manjinski u okolini, III. različit od idioma bračnoga druga i manjinski u okolini, IV. manjinski u obitelji i u okolini. Ispitanici su pripadali jednoj od dvije skupine govornika. Jednu skupinu čine govornici stonskoga govora, a drugu skupinu govornici imotskoga govora. Polustrukturiranim intervjuom ispitalo se koja jezična i izvanjezična načela utječu na odabir ispitanikova idioma. Intervjui su snimani, što je poslužilo kao zvučna građa, a zatim su dijelovi transkribirani i analizirani. Zvučnu građu poslušalo je i ocijenilo 6 procjenjivača koji su ocjenama određivali koliko se snimljeni govori razlikuju od imotskoga i stonskoga zavičajnoga idioma. Transkribirana građa analizirana je fonološki, morfološki, sintaktički i leksički kako bi se otkrilo koja su obilježja zavičajnoga idioma ostala očuvana, koja su zamijenjena i čime. Nakon usporedbe vlastitih govornikovih stavova, ocjena šestero procjenjivača i jezične analize navedena su načela koja utječu na odabir idioma okomito višejezičnih govornika. U radu je postavljeno šest hipoteza od kojih su tri u potpunosti potvrđene, dvije djelomično, a jedna hipoteza nije potvrđena. Pokazalo se da nisu sve promjene zavičajnoga idioma ispitanika u okomito višejezičnoj zajednici u skladu s početnim pretpostavkama te da se promjene ne događaju u skladu s podjelom prema skupinama, već su rezultat spleta različitih čimbenika, što potvrđuju i procjenjivači i obilježja govorne građe. Potvrđeno je da okomito višejezični govornici, čiji je vlastiti materinski idiom različit od jezika drugih članova obitelji ili okoline, nastoje svoj zavičajni idiom približiti standardnomu modelu. Djelomično je potvrđeno da okomito višejezični govornici posežu za standardnim i okolinskim leksemima kada su govornikovi materinski leksemi nerazumljivi ostalim članovima obitelji. Nije se potvrdilo da su okomito višejezične govornice sklonije mijenjati svoj zavičajni idiom od govornika, kada im je materinski idiom različit od idioma drugih članova obitelji ili okoline, utvrđena je tek vrlo mala razlika u korist ispitanica. Potvrđeno je kako na znatnije promjene u idiomu okomito višejezičnih govornika utječe splet pojedinačnih, različitih čimbenika. Budući da su svi govornici, sa završenim fakultetom, školovanje nastavili u drugom gradu, njihov je zavičajni postao manjinski u novoj sredini. Na fakultetu su trebali govorili standardnim jezikom, a susretali su se i družili s govornicima iz drugih krajeva, što neki i ističu kao mogući čimbenik promjene u vlastitome govoru. Od pojedinačnih čimbenika mogu se izdvojiti odrastanje izvan obitelji zbog različitih životnih prilika ; posao koji ima najvažniji utjecaj na odabir standarda u okomitoj višejezičnosti jer većina ispitanika ističe da na poslu govore, nastoje govoriti ili barem misle da govore standardnim jezikom ; djeca zbog kojih žele sačuvati svoj materinski idiom te na taj način prenijeti i dio zavičajnoga identiteta, ili pak svoj govor mijenjaju upravo zbog njih, ako govor njihove djece pripada okolinskome ; status materinskoga i okolinskoga idioma u društvu i obitelji ; svijest o vrijednosti vlastitoga idioma jer se njime iskazuje identitet i pripadnost vlastitoj jezičnoj zajednici ; želja za uklapanjem u govornu sredinu ili pak želja za vlastitim identitetom u situaciji kada se ne može služiti materinskim. Potvrđena je pretpostavka prema kojoj okomito višejezični govornici nisu uvijek svjesni promjena vlastitoga materinskoga idioma u okomito višejezičnoj zajednici. Djelomično je potvrđena pretpostavka da dojam procjenjivača o idiomu okomito višejezičnoga govornika ovisi o udjelu dijalektalnih i standardnih ili okolinskih obilježja u govoru pojedinoga ispitanika jer osim broja i udjela relevantnih obilježja, važnu ulogu ima i uporaba zavičajnih leksema. Analizom idolekta ispitanika uočeno je koja su obilježja imotskoga i stonskoga idioma postojana, a koja su podložna promjenama i nestajanju.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija



POVEZANOST RADA


Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb

Profili:

Avatar Url Zrinka Jelaska (mentor)


Citiraj ovu publikaciju

Gudelj, Krešimira
Jezični i izvanjezični utjecaji na obiteljski idiolekt okomito višejezičnoga govornika hrvatskoga, 2017., doktorska disertacija, Filozofski fakultet, Zagreb
Gudelj, K. (2017) 'Jezični i izvanjezični utjecaji na obiteljski idiolekt okomito višejezičnoga govornika hrvatskoga', doktorska disertacija, Filozofski fakultet, Zagreb.
@phdthesis{phdthesis, author = {Gudelj, K.}, year = {2017}, pages = {166}, keywords = {hrvatski jezik, okomita vi\v{s}ejezi\v{c}nost, stonski idiom, imotski idiom}, title = {Jezic\vni i izvanjezic\vni utjecaji na obiteljski idiolekt okomito vis\vejezic\vnoga govornika hrvatskoga}, keyword = {hrvatski jezik, okomita vi\v{s}ejezi\v{c}nost, stonski idiom, imotski idiom}, publisherplace = {Zagreb} }
@phdthesis{phdthesis, author = {Gudelj, K.}, year = {2017}, pages = {166}, keywords = {Croatian language, vertical plurilingualism, speech of Ston, speech of Imotski}, title = {Linguistic and extralinguistic influences on the family idiolect of a vertically multilingual speaker of Croatian language}, keyword = {Croatian language, vertical plurilingualism, speech of Ston, speech of Imotski}, publisherplace = {Zagreb} }




Contrast
Increase Font
Decrease Font
Dyslexic Font