hrvatski

Spolne razlike u doprinosu obiteljskog čitalačkog okruženja motivaciji za čitanje u ranoj adolescenciji

Motivacija za čitanje povezana je sa socijalnim, kognitivnim i akademskim ishodima, te je jedan od izvora spolnih razlika u čitalačkim vještinama. Cilj ovog rada bio je ispitati odnos obiteljskog čitalačkog okruženja s intrinzičnom i ekstrinzičnom motivacijom za čitanje te spolne razlike u tom odnosu u ranoj adolescenciji. Podaci su prikupljeni u sklopu istraživanja Ljetne psihologijske škole Filozofskog fakulteta u Zagrebu 2017. na prigodnom uzorku učenika od 4. do 7. razreda zagrebačkih škola (N = 811). Varijable obiteljskog čitalačkog okruženja (obrazovanje roditelja, stavovi roditelja prema čitanju, roditeljske čitalačke navike i broj knjiga u kućanstvu) objasnile su značajan udio varijance motivacije za čitanje, pri čemu su bolje objašnjavale varijancu intrinzične u odnosu na ekstrinzičnu motivaciju. Najbolji prediktor obje vrste motivacije bili su stavovi roditelja prema čitanju. Veći broj knjiga u kućanstvu bio je povezan s višom intrinzičnom i nižom ekstrinzičnom motivacijom. Intrinzičnu motivaciju predviđale su još i roditeljske navike čitanja. Obrazovanje roditelja nije predviđalo ni jednu vrstu motivacije za čitanje. Odnos ekstrinzične motivacije i obiteljskog čitalačkog okruženja nije ovisio o spolu, ali je spol moderirao odnos stavova roditelja prema čitanju i roditeljskih čitalačkih navika s intrinzičnom motivacijom, pri čemu je intrinzična motivacija dječaka bila snažnije povezana s obiteljskim čitalačkim okruženjem nego što je to bila intrinzična motivacija djevojčica. Nalazi ukazuju na važnost pozitivnog obiteljskog čitalačkog okruženja za motivaciju djece za čitanje, posebno dječaka, u razdoblju kada vršnjaci počinju imati sve veću ulogu u odabiru aktivnosti u slobodno vrijeme.

obiteljsko čitalačko okruženje ; intrinzična motivacija za čitanje ; ekstrinzična motivacija za čitanje ; spolne razlike

nije evidentirano