hrvatski

Niječno slaganje u hrvatskome jeziku

Pod niječnim slaganjem podrazumijeva se prisutnost niječnih neodređenih izraza, tj. ni- riječi, uz rečeničnu negaciju odnosno zanijekan predikat rečenice (Zovko Dinković 2013). U hrvatskoj jezikoslovnoj literaturi ta se pojava tumači kao osobitost slavenskih jezika (npr. Marković 2010), pričem se ili ne imenuje ili se imenuje opisno kao nijekanje koje se izriče višestruko (Katičić 1986) ili se pak naziva dvostrukom negacijom (npr. Težak i Babić 2005, Marković 2010). Naziv niječno slaganje u hrvatsko je jezikoslovlje uvela I. Zovko Dinković (2013) smatrajući da se dvostrukom negacijom trebaju smatrati smo oni primjeri u kojima dvije ili više niječnih riječi rezultiraju potvrdnošću (npr. Nitko nije bez mana). Slažući se s autoričinom postavkom, prisutnost ni-riječi uz rečeničnu negaciju (npr. Nitko nije ozlijeđen u eksploziji) smatramo zasebnom pojavom u vezi s negacijom te također rabimo naziv niječno slaganje. U izlaganju će se posvetiti pozornost posebnostima niječnoga slaganja u hrvatskome jeziku. Bit će riječi o odnosu ni-riječi i zanijekanoga predikata, položaju prijedloga u prijedložno-padežnome izrazu s ni-riječi, slaganju ni-riječi u različitim rečeničnim službama itd. Pojedine će se posebnosti niječnoga slaganja u hrvatskome jeziku usporediti s niječnim slaganjem u drugim (južno)slavenskim jezicima kako bi se istaknule njihove sličnosti i razlike.

rečenična negacija, niječno slaganje, dvostruka negacija, ni-riječi

nije evidentirano