hrvatski

Semantičke implikacije genitiva s negacijom

Niječni prijelazni glagoli umjesto akuzativa mogu regirati imensku riječ u genitivu, dok uz glagol nemati u neličnoj porabi, u značenju nepostojanja, dolazi isključivo genitiv. U hrvatskim se gramatikama genitiv uz zanijekane prijelazne glagole naziva slavenskim genitivom. Pritom se u taj tip genitiva obično ubraja i genitiv uz glagol nemati kojim se izriče egzistencijalno značenje. Tako se u Hrvatskoj gramatici E. Barić i dr. (1997: 446) navodi da se slavenskim genitivom naziva genitiv izravnoga objekta uz zanijekane prijelazne glagole, koji se može zamijeniti akuzativom bez promjene značenja, pričem uz objekt u genitivu glagol imati pri nijekanju rečenice može biti i izostavljen, npr. Psu ni traga (Barić i dr. 1997: 446). Je li svaki genitiv uz zanijekan prijelazni glagol slavenski genitiv? Je li genitiv uz glagole nemati i zanijekan glagol biti u neličnoj porabi slavenski genitiv? Je li svaki genitiv uz zanijekan glagol u službi izravnoga objekta? Kako bi se odgovorilo na navedena pitanja, na primjerima iz korpusa razmotrit će se značenja genitiva uz zanijekan (prijelazni) glagol.

hrvatski jezik, rečenična negacija, genitiv

nije evidentirano