hrvatski

Negacija u kompletivnim rečenicama u hrvatskom i makedonskom jeziku

Zavisne surečenice koje su nužna dopuna glagolima mentalne semantike jesu kompletivne ili dopumbene surečenice. Gramatičko je središte tih rečenica u glavnoj rečenici čijim se glagolom označuje mišljenje, odnosno mentalni proces (npr. misliti, vjerovati, sumnjati odnosno мисли, верува, сомнева). Sadržaj mentalnoga procesa izriče se zavisnom surečenicom, pa ona predstavlja semantičko središte rečenice (Pranjković 2001). Negaciju u rečenicama čije predikate čine glagoli koji označuju mišljenje i sumnjanje analiziramo u okviru predikata drugoga reda, tj. onih koji nose informaciju o unutarnjim mentalnim, intelektualnim i emotivnim stanjima čovjeka (Topolińska 2009, Nazalević Čučević 2016). U izlaganju će biti riječi o negaciji u kompletivnim rečenicama u hrvatskom i makedonskom jeziku. Naime uz pojedine glagole moguće je niječno podizanje (Zovko Dinković 2013), tj. premještanje negacije s predikata zavisne surečenice na predikat glavne surečenice i obrnuto da se značenje rečenice ne promijeni (Kovačević 2004). Usporednom analizom primjera u hrvatskom i makedonskom jeziku pokušat će se utvrditi koji glagoli dopuštaju podizanje negacije (eng. Neg-raising). Pritom ćemo se poslužiti provjerom istoznačnosti uvjeta i mogućnošću proširenja složene rečenice novim sadržajem, što su univerzalno primjenjivi načini provjere mogućnosti podizanja negacije te ćemo ispitati je li podizanje negacije leksičko-semantički proces koji karakterizira jasno ograničen i konačan podskup glagola (Moskovljević 1996).

kompletivne (dopumbene) rečenice, negacija, podizanje negacije, hrvatski jezik, makedonski jezik

nije evidentirano