hrvatski

Model negativne medijske kampanje u devedesetima: Slučaj Mire Furlan

U radu se istražuju negativne medijske kampanje u Hrvatskoj početkom devedesetih godina 20. stoljeća u kojima su tiskani mediji uslijed nesnalaženja u ratnim i poratnim okolnostima, te pod utjecajem vladajuće ideologije, stigmatizirali i progonili predstavnike kulturne i intelektualne zajednice Hrvatske. Također se istražuje u kojoj je mjeri u tim kampanjama korišten govor mržnje, ratnohuškačka retorika te modeli etiketiranja, stigmatiziranja i 'sotoniziranja' pojedinaca sa ciljem ideološkog, profesionalnog i moralnog diskreditiranja tih osoba u javnom životu. Rad se nadovezuje na rezultate istraživača, koji su propitivali govor mržnje i huškačku retoriku u hrvatskim medijima, a posebno istražuje negativnu medijsku kampanju protiv glumice Mire Furlan. Istraživanjem je utvrđeno da su tiskani mediji u izvještavanjima kršili etička i profesijska načela i norme, te takvim pristupom ugrozili ljudska i profesionalna prava, te demonizirali lik glumice u javnosti.

Medijske kampanje, govor mržnje, kršenje etičkih načela, stigmatiziranje

nije evidentirano