hrvatski

Ženska rekonstrukcija europskog društva nakon Prvog svjetskog rata

Sukladno revolucionarnim promjenama u poslijeratnom periodu žene su u izašle iz dotadašnjih tradicionalnih okvira te postale aktivnim sudionicima društveno-političkoga života. Ovo je bilo već prisutno tijekom rata (1914.-1918.). Tada žene polako osviještenju, a što će kasnije Simone de Beauvoir, konceptualizirati, a odnosi se na činjenicu da ženina pozicija Druge nije prirodna već društveno nametnuta. Sukladno tomu, promjenom društvenoga okvira došlo je i do nadilaženje druge. Žene su već tijekom rata u nedostatku muške radne snage počele zauzimati značajne pozicije. Sukladno tomu pojava ženskoga radništva jedna je od najznačajnijih socio- ekonomskih implikacija Prvoga svjetskoga rata. U Njemačkoj je udio žena u radništvu porastao s 22% (1913.) na 35% (1918.). Veliki podstreh ovomu dao je radnički pokreta. Tako su ovdašnje/osječke novine, poput Radničkih novine koje su zahtijevale opće, neposredno i proporcionalno pravo glasa za sve muške i ženske iznad 20 godina, zatim Socijalista koji se zalagao za jednakost spolova. Tako se u Radničkim novinama, u broju iz siječnja 1919., godine navodi kako ženina društvena uloga nikada nije bila potrebnija. Navodi se „pravo u kontekstu navedenoga žene su počele utjecaji na rekonstrukciju poslijeratnoga društva.

Radnički pokret, žene,

nije evidentirano