hrvatski

Židovska zajednica Rijeke i liburnijske Istre u svjetlu fašističkog antisemitizma (1938.-1943.)

Knjiga pionirski je rad na tu temu u hrvatskoj historiografiji. Knjiga donosi zanimljive podatke o povijesti Židova u Rijeci i liburnijskoj Istri uoči i za vrijeme Drugog svjetskog rata. Ona navodi podatke prikupljene na temelju istraživanja osobito bogate izvorne arhivske građe pohranjene u fondovima Državnog arhiva u Rijeci, ali i inozemnih arhiva, te se ova građa većim dijelom ovdje objavljuje po prvi put. Nadalje, koristi brojnu relevantnu literaturu, znanstvenu i memoarsku, te tisak. Osobitu vrijednost ovoj knjizi daju fotografska građa i usmeni iskazi koje je autorica prikupila u intervjuima s preživjelim sudionicima fašističkih i nacističkih progona i njihovim potomcima koji čuvaju sjećanje na njih. Ovim je autorica oplemenila svoju analizu geneze i provedbe protužidovskih progona fašističke Kraljevine Italije i njihovih učinaka na položaj dviju vrlo uspješnih i integriranih židovskih zajednica u Rijeci i liburnijskoj Istri: Izraelitičke općine Rijeka (Comunità israelitica di Fiume) i Izraelitičke općina Opatija (Comunità israelitica di Abbazia), od uvođenja državnog antisemitizma 1938. do pada fašističkog režima u ljeto 1943. godine. Knjiga dr. Sanje Simper nastala je na temelju doktorata koji je napisala i obranila 2012. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, te predstavlja njegovu proširenu i dopunjenu verziju novim saznanjima iz arhivske građe, novinskih tekstova i recentne literature. Knjiga je u odnosu na doktorat proširena i poglavljem „Sramotni zakoni – protužidovski zakoni u Italiji i Njemačkoj“, u kojem autorica usporednom analizom fašističke i nacističke protužidovske zakonodavne prakse ukazuje na neke njihove sličnosti, prije svega u ciljevima i ishodu, na osnovi čega izvodi nepobitan zaključak o suodgovornosti fašističkog režima za stradavanje Židova u Italiji. Izlazak ove knjige 2018. godine osobito je značajno jer se u toj godini navršava 80 godina od proglašenja fašističkih zakona protiv Židova (1938. – 2018.). Vrijednost joj daje i činjenica da se u Hrvatskoj dosad najčešće pisalo o progonima na teritoriju bivše NDH, dakle u Hrvatskoj, a malo ili nikada o progonima u Istri i Dalmaciji pod fašističkom Italijom. Rezultat toga bio je, takav da se o talijanskim zakonima protiv Židova i do danas razmjerno malo zna, čak bi se moglo reći da su oni marginalizirani i relativizirani u odnosu na njemačke zakone i praksu progona, premda među njima ima brojnih analogija. Ovom knjigom autorica dodatno rasvjetljuje povijest jedne u prošlosti vrlo značajne zajednice koja je danas, zbog svega navedenoga, dovedena na rub postojanja. Unatoč tome i dalje se bori za svoj opstanak putem brojnih aktivnosti vjerskog i kulturnog karaktera.

Židovska zajednica Rijeke ; liburnijske Istre ; Italia ; fašizam ; antisemitizam

nije evidentirano