hrvatski

Kuca li srce jednako na švedskom i na hrvatskom?

Idiomatski izrazi su, gledano iz kognitivnolingvističke perspektive, motivirani konceptualnim metaforama, metonimijama i kulturnim modelima (Kövecses 2002). Polazeći od tog uvjerenja, dosadašnja su kognitivnosemantička istraživanja idiomatskih izraza sa sastavnicom srceu hrvatskom i hjärta('srce') u švedskom, provedena na jednojezičnim korpusima, pokazala da su oni motivirani ograničenim brojem kulturnih modela (Novoselec 2017). U oba se slučaja radi o kulturnom modelu osjećaja i o fizičkom modelu srca te, kao najmanje izraženom, intelektualnom modelu srca. Svaki od modela razrađen je konceptualnim metaforama, od kojih se mnoge temelje na konceptualnim metonimijama. Granice između modela su, međutim, prilično fluidne jer, iako se svima njima na značenjskoj razini izražavaju osjećaji, povjerenje i iskrenost, u svakoj se konceptualizaciji profiliraju pojedini njezini aspekti, povezani s određenim značenjima. Kontrastiranjem švedskih i hrvatskih izraza ustanovljeno je da, u okviru pojedine konceptualizacije, mnogi imaju vrlo slično značenje, a nerijetko su i formalno (strukturno) slični. S obzirom na te okolnosti, kao i na već uočenu sklonost hrvatskih književnih prevoditelja sa švedskog da čuvaju frazeološku vrijednost izvornika (Antunović 2007), može se očekivati da će hrvatski prijevodi idiomatskih izrazasa sastavnicom hjärtau književnim tekstovima često biti prevođeni postupkom koji podrazumijeva upotrebu hrvatskog izraza „sličnog sadržaja i forme“ (usp. Baker 2011 /2008/). U ovom će se istraživanju analizom primjera iz prijevodnog švedsko-hrvatskog korpusa, sastavljenog od deset švedskih romana i njihovih objavljenih prijevoda na hrvatski, provjeriti je li to doista slučaj, a u primjerima u kojima jest, kvalitativnom će se analizom razmotriti odnos izvornog idiomatskog izraza i njegovog prijevoda. Provjerit će se ostvaruje li se prijevodom „ekvivalencija na razini slikovlja“ za koju Tabakowska kaže da je „treba smatrati jednim od osnovnih kriterija procjene književnog prijevoda“ (1993:132) odnosno koju su drugu vrstu ekvivalencije prevoditelji skloni ostvarivati (v. Kenny 2004 /1998/, Baker 2011/2008/). Kvalitativna će analiza poslužiti i da se razmotri opis samog postupka „upotrebe frazema slične forme i sadržaja“ A cognitive linguistic theoretical framework considers idioms to be motivated by conceptual metaphors, metonymies and cultural models (Kövecses 2002). Adopting this view, earlier monolingual corpus-based studies of Croatian and Swedish idioms containing the word srceand hjärtarespectively have shown that the idioms are motivated by a limited number of cultural models (Novoselec 2017). In both languages these are the cultural model of the heart, the physical model of the heart, and, more seldom, the intellectual model of the heart. Each of the models is elaborated by metaphorical conceptualizations, many of which are based on metonymic mappings. The borders between the models are, however, rather fluid. Even if on the linguistic level all the idioms, regardless of the model they belong to, express feelings, trust or sincerity, on the conceptual level certain aspects of conceptualizations are profiled reflecting different meanings. By contrasting the Croatian and Swedish idioms the earlier studies have established that many idioms related to a certain conceptualization have very similar meaning(s) and are often formally (structurally) similar. In view of these circumstances, as well as of the already observed inclination of Croatian translators of Swedish fiction to try to match the phraseological value of the source text (Antunović 2007), it can be expected that Croatian renderings of idioms including the word hjärtain literary texts will often involve “an idiom of similar meaning and form” (cf. Baker 2011 /2008/). This study will analyse examples from a Swedish-Croatian translation corpus, consisting of ten Swedish novels and their published Croatian translations, to establish whether this indeed is the case. When it is, a qualitative analysis will be carried out to assess the relationship between the source idioms and their respective translations. The analysis will seek to establish whether there exists an “equivalence on the level of imagery”, which in Tabakowska’s opinion “should be taken as one of the basic criteria of assessment of literary translations” (1993: 132) or if the translators have given preference to a different kind of equivalence (see Kenny 2004 /1998/, Baker 2011 /2008/). The qualitative analysis is also expected to provide interesting insights regarding the strategy of “using an idiom of similar meaning and form”.Baker, M.(2011/2008/).Inotherwords:acoursebookontranslation.Abingdon, Oxon.andNewYork, NY:Routledge.Kenny, D.(2004/1998/).Equivalence.In:M.Baker(ed.), RoutledgeEncyclopediaofTranslationStudies.LondonandNewYork:Routledge, 77–80.Kövecses, Z.(2002).Metaphor:APracticalIntroduction.NewYork:OxfordUniversityPress.Tabakowska, E.(1993).CognitiveLinguisticsandPoeticsofTranslation.Tübingen:GunterNarrVerlag

prevođenje idiomatskih izraza, kognitivna semantika, konceptualna metafora, kulturni modeli

nije evidentirano