hrvatski

Interkulturne studije i ogledi

Osim metodološkoga uvoda i teorijsko-povijesnih nagovora na nove pristupe, autor u prvim poglavlju knjige Prolegomena, nagovori problematizira pitanje kanonskih autora „u regiji“, sukladno svom pristupu razrješava pitanja bosanske književnosti, ali i otvara nove mogućnosti interkulturnoga proučavanja južnoslavenskih književnosti, posebno u kontekstu odnosa (inozemne) slavistike i interdisciplinarnosti. Drugo poglavlje Nomadi i golubuške, antipodi govori o narativima ljubavi i prijateljstva u autora tzv. dvojne pripadnosti, tumači aspekte modernizacije u Andrićevu djelu, razvrgava tradicionalnu antipodnu vezu Andrića i Krleže te u ključu razvijenoga modernizma (avangarde) uspostavlja novu antipodnu konstelaciju – Krleže i Crnjanskoga. I treće poglavlje Intelektualci umjetnici, međukulturni pisci – u aspektu njihove ratne lirike, odnosno u semantici prostora Panonije nastavlja istraživanje u ključu nove antipodne konstrukcije, da bi se zaključilo velikim poredbenim istraživanjem lika intelektualca- umjetnika u južnoslavenskim književnostima, Šalamunova pjesništva, kao i afirmacijom svojevrsnih međuknjiževnih pisaca poput Mirka Kovača, Josipa Ostija i drugih hrvatskih i raznih priseljenih pisaca u Sloveniji. Četvrto poglavlje knjige Interkulturne monografije, mentorstva donosi deset stručnih ocjena doktorata iz južnoslavenskih književnosti vrlo velikoga raspona u temama, od južnoslavenske avangarde, multimedijalnosti putopisa, interkulturne konstelacije i prostorne dimenzije opusa M. Selimovića i I. Horozovića do reprezentacija prošlosti i afirmacije humora u suvremenom slovenskom i južnoslavenskom romanu razdoblja tranzicije, itd.

projekt interkulturna povijest književnosti, eko-kulturni identitet južnoslavenskih književnosti, kanon, bosanska i međukulturna književnost, inter-kulturni književni studiji, globalizacija, interkulturni aspekti ljubavne novelistike, Crnjanski i Krleža kao antipodi – rana ratna lirika, književna avangarda (modernistička književnost), Panonija, prikazivanje, intelektualac-umjetnik, postmodernizam, poezija T. Šalamuna, Mirko Kovač, nova interkulturna književnost, mentorstva za doktorate

nije evidentirano