hrvatski

Prevrednovalačko prikazivanje pokreta otpora ili ženski obračun s totalitarizmom fašističke Francuske

Premda je Francuski pokret otpora (La Résistance) u okviru borbe protiv nacističkog totalitarnog režima stekao gotovo kultni status u antifašističkom narativu, rodno uvjetovan doprinos njegovu uspjehu postavljen je na historiografske margine. Tek u posljednje vrijeme rodni aspekt tog pokreta otpora zadobiva zasluženu pozornost, prije svega u okviru istraživanje Anne Sebba, koja osvjetljava način na koji su se Parižanke suprotstavile totalitarnom režimu Vichyjevske Francuske. U okviru navedenog cilj je rada analizirati redefiniranje dosadašnjeg historiografskog narativa vezanog uz rodni aspekt. Teorijski okvir rada čini premisa Vere Laska, koja ističe kako otpor (eng. resistance) obuhvaća širok dijapazon aktivnosti, od pasivnog otpora do gerilskog ratovanja. Navedeni se otpor dijelom postavlja u kontekst supkulture nazvane zazou, koja je bila iznimno popularna tijekom ratnih godina u Parizu, a čije je pripadnike totalitarni režim etiketirao kao „egoistične židovsko-degolovske zabušante“.

Pokret otpora, Francuska, pasivni otpor, rodni aspekt, moda kao subverzija, „horizontalna kolaboracija“, zazou

nije evidentirano