hrvatski

Afrička svinjska kuga – petogodišnja nepoželjna gošća EU.

Afrička svinjska kuga (ASK) je virusna bolest domaćih i divljih svinja koja se očituje općim infekcioznim i hemoragijskim sindromima te vrlo visokim letalitetom. ASK u svinjogojskoj industriji dovodi do gospodarstvenih gubitaka nastalih posljedično uginuću svinja, ili zbog primjene strogih i vrlo skupih mjera iskorijenjivanja bolesti. Premda ASK nije opasna po zdravlje ljudi, njezina pojava ima vrlo negativan društveni utjecaj u državama u kojima je dokazana. Od pojave ASK u Europskoj uniji 2014. godine, pa sve do danas ona nije iskorijenjena već se postupno i ponekad u epizootiološkim valovima i dalje širi. Glavni rezervoari infekcije su i nadalje divlje svinje, međutim zabilježene su pojave infekcije nastale posljedično ljudskom činjenju, prvenstveno unosom kontaminiranih proizvoda svinjskog podrijetla u do tada slobodna područja od ASK. Danas je razvidno da infekcija ASK u Europi nema jednaku dinamiku kakva se pokazala na području Afrike gdje je prvi puta i opisana. Stoga su i pretpostavke njezinog širenja bile postavljene na temeljima koja se nisu pokazala primjenjivima u Europi. Naime, smatralo se da će se ASK naglo, gotovo eksplozivno proširiti po teritoriju Europe ili pak suprotno tome nestati, kao posljedica naglog i brzog uginuća zaraženih svinja. Međutim, takav se scenario nije dogodio. Naime, u prirodnim okolnostima pojavnost ASK je niža od očekivane, odnosno mortalitet (vjerojatnost uginuća životinja na određenom području nakon unosa virusa ASK) između skupina svinja u otvorenim prostorima iznosi svega nešto više od 10%. Međutim, niža stopa širenja između skupina ne umanjuje štete koje nastaju pri njezinoj pojavi obzirom na gotovo 100% letalitet (broj uginulih u odnosu na inficirane životinje). Sam mortalitet varira i u odnosu na izloženost svinja visokoj ili niskoj infektivnoj dozi, učestalosti izloženosti izvoru infekcije (otpornost virusa na nepovoljne vanjske čimbenike je iznimno visoka), odnosno gustoći svinja. Dakle, samo širenje virusa u prirodi je vezano prvenstveno za lokaciju odnosno okoliš gdje se izvor infekcije nalazi. Hrvatske granice su danas vrlo blizu novih žarišta bolesti bilo na sjeveru zbog mogućeg širenja infekcije putem divljih svinja iz Mađarske, bilo na istoku, obzirom da je ASK potvrđena u domaćih svinja u Srbiji. Obzirom na dosadašnje iskustvo kada je nakon posljednje pojave ASK u Europi, koja je zabilježena 1957. godine bolest bila iskorjenjivana tek 90'tih godina prošlog stoljeća, a iz tog vremena se do danas zadržala na Sardiniji, Europi predstoji dugotrajna borba s ASK i zaštita svinjogojske industrije. U budućnosti se očekuje i razvoj cjepiva koje bi zaustavilo širenje infekcije, ali do danas takvo cjepivo nije dostupno tržištu. Stoga biosigurnosne mjere na farmama i u lovištima, kao i stalni nadzor prometa svinjama te pravilno upravljanje lovištima uz strogo provođenje specifičnih mjera protiv ASK predstavljaju jedine alate za prevenciju bolesti, a pasivni te aktivni monitoring jedini način pravovremene dijagnostike bolesti i osnovu za daljnja postupanja.

afrička svinjska kuga, Hrvatska, EU

nije evidentirano