hrvatski

Implantoprotetska rehabilitacija pacijenta s posttraumatskim koštanim defektom u premaksili

Prikazujemo 65-godišnjeg pacijenta koji se javio u našu ustanovu zbog nemogućnosti nošenja gornje suptotalne proteze. Kao 18-godišnjak je nastradao u prometnoj nesreći prilikom koje je došlo i do opsežnije dentoalveolarne traume u fronti maksile. U nadležnoj bolničkoj ustanovi su odlučili ukloniti frontalne zube i koštane fragmente u premaksili te je posljedično zaostao oveći koštani defekt u navedenome području. Pacijent je nakon toga u dva navrata protetski rehabilitiran parcijalnom protezom koja je donekle funkcijski zadovoljavala sve do potpunog rasklimavanja i posljednjeg zuba u gornjoj čeljusti. U dogovoru s pacijentom odlučili smo se na implantoprotetsku rehabilitaciju kojoj je prethodilo obostrano podizanje dna maksilarnih sinusa ksenograftom (Bio-Oss, Geistlich, Švicarska). S desne strane je učinjeno podizanje dna maksilarnog sinusa, a nakon 9 mjeseci i implantacija dvaju implantata. S lijeve strane distalno je učinjeno otvoreno podizanje dna maksilarnog sinusa s imedijatnom implantacijom implantata. Mezijalnije uz koštani defekt je implantiran implantat uz vestibularno minimalnu horizontalnu augmentaciju ksenograftom (Bio-Oss, Geistlich, Švicarska). Svi implantati su bili Astra Tech (Dentsply, Njemačka). Po oseointegraciji implantata učinjena je protetska rehabilitacija akrilatnom protezom reducirane baze s kompozitnim zubima koja je retinirana frezanim individulanim prečkama fiksiranim na implantatima obostrano. Na mezijalnim krajevima prečke završavaju dodatnim etečmenima (CEKA Preci- line, Švicarska).

implantoprotetska rehabilitacija ; posttraumatski koštani defekt

nije evidentirano

engleski

Implantoprothetic rehabilitation of patients with posttraumatic bone defect in premaxilla

Prikazujemo 65-godišnjeg pacijenta koji se javio u našu ustanovu zbog nemogućnosti nošenja gornje suptotalne proteze. Kao 18-godišnjak je nastradao u prometnoj nesreći prilikom koje je došlo i do opsežnije dentoalveolarne traume u fronti maksile. U nadležnoj bolničkoj ustanovi su odlučili ukloniti frontalne zube i koštane fragmente u premaksili te je posljedično zaostao oveći koštani defekt u navedenome području. Pacijent je nakon toga u dva navrata protetski rehabilitiran parcijalnom protezom koja je donekle funkcijski zadovoljavala sve do potpunog rasklimavanja i posljednjeg zuba u gornjoj čeljusti. U dogovoru s pacijentom odlučili smo se na implantoprotetsku rehabilitaciju kojoj je prethodilo obostrano podizanje dna maksilarnih sinusa ksenograftom (Bio-Oss, Geistlich, Švicarska). S desne strane je učinjeno podizanje dna maksilarnog sinusa, a nakon 9 mjeseci i implantacija dvaju implantata. S lijeve strane distalno je učinjeno otvoreno podizanje dna maksilarnog sinusa s imedijatnom implantacijom implantata. Mezijalnije uz koštani defekt je implantiran implantat uz vestibularno minimalnu horizontalnu augmentaciju ksenograftom (Bio-Oss, Geistlich, Švicarska). Svi implantati su bili Astra Tech (Dentsply, Njemačka). Po oseointegraciji implantata učinjena je protetska rehabilitacija akrilatnom protezom reducirane baze s kompozitnim zubima koja je retinirana frezanim individulanim prečkama fiksiranim na implantatima obostrano. Na mezijalnim krajevima prečke završavaju dodatnim etečmenima (CEKA Preci- line, Švicarska).

implantoprothetic rehabilitation ; posttraumatic bone defect

nije evidentirano