hrvatski

Engleski kao lingua franca u nastavi teorije jezika

Na temelju preciznih povijesnih i jezičnih podataka, talijanski je lingvist Carlo Tagliavini (1932) objasnio semantički pomak u značenju riječi franco, koja je od etnonima, kojim su se u kasnom srednjem vijeku označavali narodi zapadnoga Mediterana, postala opća imenica u značenju „zapadnjak“, „čovjek za zapada“. Stoga je Manlio Cortelazzo (1977), u opisu jezičnoga tipa koji se kao jezik opće komunikacije u tom razdoblju rabio na Mediteranu i to ponajprije u sferi trgovine, ustvrdio da je „govoriti franco“ značilo rabiti jezik zapadnjaka u kojemu je dominirao onodobni venecijanski. Tijekom povijesti uz sintagmu „lingua franca“ počeli su se vezati drugi jezici, ovisno o vremenu i području na Zemlji. U suvremenom se svijetu smatra da objedinjavanje u komunikaciji omogućava engleski jezik. U ak. godini 2017./2018. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu izvodio se kolegij „Croatian in Contact with Other Languages: Past and Present“ za strane studente koji studiraju hrvatski kao strani jezik. Preduvjet za pohađanje predavanja i seminara bio je poznavanje engleskoga jezika, minimalno na razini B2 prema samoprocjeni. Skupina je brojila dvanaest polaznika, a potjecali su iz različitih zemalja: troje iz SAD-a, a ostali iz Argentine, Australije, Austrije, Belgije, Egipta, Estonije, Poljske, Španjolske i Ukrajine, iz čega se vidi da je materinski jezik četvero ispitanika bio upravo neki tip engleskoga jezika. Unatoč očekivanoj razini poznavanja jezika posrednika, engleskoga jezika, tijekom izvođenja nastave više su puta uočeni nesporazumi ili čak otežana komunikacija u više smjerova: neizvorni govornici engleskoga u odnosu prema izvornim govornicima engleskoga jezika, unutar izvornih govornika engleskoga jezika, unutar neizvornih govornika engleskoga jezika. Stoga je pri kraju semestra provedeno istraživanje sa svrhom da se propita stav studenata o uočenim poteškoćama u komunikaciji i zatraži njihovo mišljenje o mogućim razlozima. Vodeći računa o prijašnjim zapažanjima (Kalogjera 2016), postavljene su dvije hipoteze: 1) izvorni će govornici engleskoga jezika uočene poteškoće protumačiti kao posljedicu nedovoljnoga poznavanja engleskoga jezika kod ostalih studenata i kod kroatofonog predavača ; 2) govornici engleskoga jezika kao stranoga jezika navest će svoju lošiju jezičnu kompetenciju kao razlog teškoća u komunikaciji. U radu se iznose rezultati pilot istraživanja koji, s obzirom na zabilježene elemente koji su izazvali poremećaje ili ugrozili komunikaciju za vrijeme predavanja, samo djelomično potvrđuju polaznu hipotezu jer pokazuju da su razlozi uočenih teškoća složeniji, vezani za različite tipove engleskoga jezika kao materinskoga i tipove kojima su strani govornici izloženi i koje su usvajali, za materinski jezik pojedinih govornika, za poznavanje inih jezika pojedinoga govornika

engleski jezik ; lingua franca ; teorija jezika

nije evidentirano