Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Stres i kvaliteta života roditelja djece s teškoćama u razvoju i dijabetesom tipa 1 (CROSBI ID 440099)

Ocjenski rad | doktorska disertacija

Ljubičić, Marija Stres i kvaliteta života roditelja djece s teškoćama u razvoju i dijabetesom tipa 1 / Kolčić, Ivana (mentor); Split, Medicinski fakultet u Splitu, . 2021

Podaci o odgovornosti

Ljubičić, Marija

Kolčić, Ivana

hrvatski

Stres i kvaliteta života roditelja djece s teškoćama u razvoju i dijabetesom tipa 1

Cilj ove studije bio je ispitati razinu stresa i kvalitetu života u roditelja djece s teškoćama u razvoju, uključujući Down sindrom, poremećaje iz spektra autizma i cerebralnu paralizu te u roditelja djece s dijabetesom tipa 1, u usporedbi s roditeljima zdrave djece. Dodatno, cilj nam je bio ispitati povezanost roditeljskog stresa, koncentracije kortizola i uznapredovalih produkata glikacije (engl. advanced glycation end-products ; AGEs) s anksioznošću i depresivnom simptomatologijom roditelja. Provedeno je presječno istraživanje u razdoblju od ožujka 2018. do ožujka 2019. godine, pri čemu je uključeno 244 roditelja djece u dobi od 4 do 12 godina, s područja Zadarske županije. Prikupljeni su socio-demografski i anamnestički podaci, a roditelji su ispunili upitnik kojim su ispitane životne navike, samopoštovanje, percepcija izazovnog ponašanja djeteta, depresivnost, anksioznost te razina općeg i roditeljskog stresa, otpornost na stres, kao i kvaliteta života. Dodatno, roditeljima smo izmjerili antropometrijske pokazatelje, krvni tlak, puls i AGEs, koje smo smatrali indikatorom oksidativnog stresa, korištenjem neinvazivnog uređaja AGE Mu Reader (DiagnOptics, Groningen, Nizozemska). Konačno, koncentracija kortizola je izmjerena u pet zasebnih uzoraka sline tijekom jednog radnog dana korištenjem Salivetta (Sarstedt, Nümbrecht, Germany). Roditelji su prikupili prvi uzorak sline prije odlaska na spavanje (oko 22:00), a preostale uzorke sutradan ujutro nakon buđenja (u 0., 15., 30. i 60. minuti nakon buđenja). Temeljem pojedinačnih koncentracija kortizola izračunati su izvedeni parametri koji opisuju odgovor kortizola na buđenje (engl. cortisol awakening response ; CAR), poput površine ispod krivulje u odnosu na početnu vrijednost (engl. area under the curve with respect to the ground ; AUCg) i površine ispod krivulje u odnosu na trenutak porasta kortizola (engl. area under the curve with respect to the increase ; AUCi). U analizi podataka korišteni su hi- kvadrat test, ANOVA test ili Kruskal-Wallisov test, ovisno o razdiobi podataka, Pearsonov test korelacije ili Spermanov test te multivarijatna linearna regresija. Korištenjem modela multivarijatne linearne regresije dobivena je povezanost između roditeljstva djeteta s kroničnim stanjem i AUCi. U usporedbi s roditeljima zdrave djece, roditelji djece s dijabetesom tipa 1 imali su veću vjerojatnost za niži AUCi (ß=-0, 25 ; P=0, 028), isto kao i roditelji djece s Down sindromom (ß=-0, 24 ; P=0, 040), dok su roditelji djece s poremećajem iz spektra autizma imali granično neznačajan rezultat (ß=-0, 21 ; P=0, 081). Za razliku od AUCi, AUCg je bio statistički značajno povezan s anksioznošću (ß=0, 21 ; P=0, 004) i depresijom (ß=0, 16 ; P=0, 034) te granično neznačajno s općim stresom (ß=0, 13 ; P=0, 088). Percipirani opći stres bio je povezan s depresivnom simptomatologijom (ß=0, 56 ; P<0, 001) i anksioznošću (ß=0, 64 ; P<0, 001), dok je roditeljski stres bio povezan s općim stresom (ß=0, 22 ; P=0, 015). Roditelji djece sa dijabetesom tipa 1 imali su izraženije depresivne simptome nego roditelji kontrolne skupine (ß=0, 18 ; P=0, 039), dok su roditelji djece s cerebralnom paralizom imali granično neznačajno veću prisutnost depresivnih simptoma (ß=0, 14 ; P=0, 058). Akumulacija AGEs u koži ispitanika bila je povezana s dobi roditelja (ß=0, 42 ; P<0, 001) i s AUCg (ß=0, 22 ; P=0, 013). Roditelji djece s Down sindromom i roditelji djece s poremećajem iz spektra autizma imali su veću vjerojatnost za narušenu obiteljsku kvalitetu života u gotovo u svim domenama u odnosu na kontrolnu skupinu. Roditelji djece s dijabetesom tipa 1 imali su veću vjerojatnost za narušenu percepciju roditeljstva (ß=-0, 31 ; P=0, 034), narušeno obiteljsko emocionalno blagostanje (ß=-0, 27 ; P=0, 046) te nižu ukupnu obiteljsku kvalitetu života (ß=-0, 25 ; P=0, 038). Pronađena je negativna povezanost između depresivnosti i domene roditeljstva (ß=-0, 26 ; P=0, 045), tjelesno-materijalne dobrobiti (ß=-0, 31 ; P=0, 012) i ukupne obiteljske kvalitete života (ß=-0, 23 ; P=0, 042). Percepcija sveukupne individualne kvalitete života bila je narušena u roditelja djece s poremećajem iz spektra autizma (ß=-0, 16 ; P=0, 024) i roditelja djece s cerebralnom paralizom (ß=-0, 13 ; P=0, 040). Roditelji djece s poremećajem iz spektra autizma imali su veću vjerojatnost za narušene socijalne odnose (ß=-0, 19 ; P=0, 026), a domena okruženja bila je negativno povezana s roditeljstvom djece s cerebralnom paralizom (ß=-0, 16 ; P=0, 010). Samopoštovanje je bilo povezano s psihološkom domenom individualne kvalitete života (ß=0, 59 ; P<0, 001), socijalnim odnosima (ß=0, 42 ; P<0, 001), domenom tjelesnog zdravlja (ß=0, 27 ; P=0, 001) i okruženja (ß=0, 26 ; P=0, 001), kao i s boljom obiteljskom interakcijom (ß=0, 38 ; P<0, 001), roditeljstvom (ß=0, 23 ; P=0, 013) i ukupnom obiteljskom kvalitetom života (ß=0, 24 ; P=0, 003). Opći stres je bio negativno povezan sa svim domenama obiteljske i individualne kvalitete života. Rezultati ovog istraživanja pokazuju promijenjen odgovor kortizola na buđenje i narušenu kvalitetu života roditelja djece s kroničnim stanjima, što ih svrstava u populacijsku skupinu s povećanim rizikom za negativne zdravstvene posljedice. Ovi rezultati ujedno pružaju važne smjernice za buduća istraživanja, a ukazuju i na potrebu za pružanjem dodatne pomoći i podrške roditeljima koji skrbe za djecu s kroničnim zdravstvenim poteškoćama. Najvažnije, rezultati ovog istraživanja ističu potrebu za razvojem odgovarajuće intervencije za primjereno nošenje roditelja sa stresom, što bi se odrazilo i na usporavanje procesa starenja, kao i na prevenciju daljnjeg pogoršanja njihovog zdravlja i na smanjenje rizika za razvoj kroničnih bolesti, u čemu bi važnu ulogu mogle imati upravo medicinske sestre.

roditeljski stres ; kvaliteta života, kortizol, uznapredovali produkti glikacije, anksioznost, depresija, roditelji, dijete, Down sindrom, poremećaj iz spektra autizma, cerebralna paraliza, dijabetes tipa 1

nije evidentirano

engleski

Stress and quality of life parents of children with developmental disabilities and diabetes mellitus type 1

nije evidentirano

parental stress, quality of life, advanced glication end products, anxiety, depression, parents, child, Down syndrome, autism spectrum disorder, cerebral palsy, diabetes mellitus type 1

nije evidentirano

Podaci o izdanju

205

12.03.2021.

obranjeno

Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj

Medicinski fakultet u Splitu

Split

Povezanost rada

Kliničke medicinske znanosti